magazinvestio namaoglašavanjepišite nam  
Magazin » Agroekonomika » Organska poljoprivreda arhiva oblasti 
Anketa
Da li će Bugarski i paori sprečiti Arape da zaposednu državne oranice?
da
78,57% (77)
ne
21,43% (21)
Broj glasova: 98
Prokomentarišite anketu.
 
 

27. 11. 2002.

Organska poljoprivreda

Da bi se na jednom području zasnovala organska poljoprivredna proizvodnja, ono mora ispunjavati precizno definisane uslove. To su izolovanost zemljišnih parcela, stočarskih farmi i prerađivačkih kapaciteta od mogućih izvora zagađenja, zatim odgovarajući kvalitet vode za navodnjavanje, te usklađen razvoj biljne i stočarske proizvodnje i osposobljenost stručnjaka i proizvođača za organsku poljoprivredu uz obavezu stalnog inoviranja znanja.

Osnovni zadatak poljoprivredne proizvodnje je da obezbijedi dovoljne količine hrane i sirovina organskog porijekla za postojeću ljudsku populaciju. Pravdajući se tim zadatkom, s naročitim osvrtom na stalnu potrebu povišenja produktivnosti proizvodnje, zbog još uvijek velikog broja gladnih širom svijeta u periodu poslije Drugog svjetskog rata počele su se razvijati poljoprivredne tehnike zasnovane, prije svega, na vještački sintetizovanim materijama (mineralna đubriva, pesticidi, stimulatori rasta, hormoni i sl.), teškim poljoprivrednim mašinama i velikoj zavisnosti proizvodnje od inputa čije je porijeklo van farmi na kojima se odvija proizvodnja hrane. Istina je da su nove tehnologije doprinijele da se prinosi značajno uvećaju, a po nekim saznanjima čak i učetvorostruče. Međutim, u 2000.g. proizvedeno je žitarica dovoljno da ishrani 8 milijardi ljudi (trenutno na našoj planeti živi oko 6 milijardi), a ipak je bilo oko 790 miliona gladnih, jer tako “napredne” tehnologije proizvodnje, zbog veoma skupih inputa, nijesu dostupne onima koji su još uvijek gladni. U isto vrijeme u razvijenim zemljama se pojavljuju viškovi proizvoda i proizvođačima se plaćaju premije ukoliko odluče da ne proizvode poljoprivredne proizvode u određenom periodu ili se gotovi proizvodi uništavaju kako ne bi došlo do pada cijena proizvoda. S druge strane, nekontrolisana primjena agrohemikalija, intenzivna primjena teške poljoprivredne mehanizacije u obradi zemljišta, kao i narušavanje prirodnih procesa, doveli su do značajnog narušavanja životne sredine.

Kao reakcija na sve izraženiju ekološku degradaciju, pogoršanje kvaliteta hrane i sve većeg ugrožavanja zdravlja ljudske populacije, razvila se organska (alternativna, ekološka, biološka) poljoprivreda. Ona podrazumjeva da se, bez obzira na trenutne teškoće, ide u pravcu usklađivanja razvoja sa potrebama tržišta i očuvanja životne sredine i za smanjenjem kvantiteta na račun kvaliteta hrane, pri čemu je neophodno smanjiti upotrebu agrohemikalija, a favorizovati poljoprivredne tehnike koje optimalno koriste prirodne resurse (recikliranje biomase i energije) i minimiziraju proizvodnju otpadnih materija. Prema definiciji FAO (Organizacija za hranu i poljoprivredu pri UN) i WHO (Svjetske zdravstvene organizacije), organska poljopriveda predstavlja sistem upravljanja proizvodnjom koji promoviše ozdravljenje ekosistema uključujući biodiverzitet, biološke cikluse i naglašava korišćenje metoda koje u najvećoj mjeri isključuju upotrebu inputa van farme.

Osnovni cilj organske poljoprivrede je proizvodnja hrane visokog kvaliteta (visoke nutritivne vrijednosti), razvoj održive poljoprivrede uz očuvanje ekosistema, održavanje i povećanje plodnosti zemljišta preko uzgoja mahunarki, primjene zelenišnog i stajskog đubriva ili biljaka sa dubokim korijenom u višegodišnjem plodoredu i dodavanje kompostirane ili nekompostirane organske materije u zemljište. Podrazumjeva se maksimalno korištenje obnovljivih izvora energije, održavanje genetske raznovrsnosti agro i ekosistema i zaštite životne sredine, smanjenje svih oblika zagađivanja koji mogu da budu posljedica poljoprivredne proizvodnje kako bi se stvorili uslovi za zadovoljenje osnovnih životnih potreba poljoprivrednih proizvođača, sticanje odgovarajuće dobiti i zadovoljenja sopstvenim radom.

Organska poljoprivreda je u potpunosti kontrolisana proizvodnja. Uslovi proizvodnje se na osnovu pravilnika IFOAM-a (Svjetsko udruženje organskih proizvođača) moraju prilagoditi specifičnim uslovima svake zemlje u kojoj se odvija proizvodnja i zakonski regulisati. Tako da bi se na jednom području zasnovala organska poljoprivredna proizvodnja, ono mora ispunjavati precizno definisane uslove. To su izolovanost zemljišnih parcela, stočarskih farmi i prerađivačkih kapaciteta od mogućih izvora zagađenja, zatim odgovarajući kvalitet vode za navodnjavanje, te usklađen razvoj biljne i stočarske proizvodnje i osposobljenost stručnjaka i proizvođača za organsku poljoprivredu uz obavezu stalnog inoviranja znanja.

U razvijenim zemljama gdje je konvencionalna (intezivna, savremena) poljoprivreda, usljed nemilosrdne primjene svih raspoloživih agrohemikalija, već dovela do narušavanja prirodnih ciklusa i značajnog nakupljanja rezidua agrohemikalija u zemljištu, uslovi za zasnivanje organske poljoprivrede ne postoje. S druge strane, nakon svih skandala koji su izbili na tržištu hrane (BSE, slinavka, šap, dioksini, GMO i sl.), veoma se povećala tražnja za proizvodima organske poljoprivrede. U zemljama EU prodaja organskih proizvoda je utrostručena. Potrošači ovu hranu kupuju prije svega iz zdravstvenih razloga (46%) i boljeg ukusa (40%). U nekim razvijenim zemljama organska poljoprivreda već predstavlja značajan udio u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji, pa tako u Danskoj na nju otpada 13%, u Austriji 10%, u [vajcarskoj 8%. Najveće tržište organskih proizvoda je u Njemačkoj sa godišnjim rastom od 10% i dvostruko je veće od drugog po redu tržišta Francuske. Procjenjeno je da u SAD, Francuskoj i Japanu godišnji rast ove proizvodnje iznosi oko 20%.

Zbog velike potražnje i nemogućnosti proizvodnje usljed velike zagađenosti zemljišta i vazduha i narušenih odnosa u prirodi, tj. nepostojanja osnovnih agroekoloških preduslova za organsku proizvodnju, u razvijenim zemljama se javlja veliki nedostataka organskih proizvoda na tržištu. Zbog toga manje razvijene zemalje u kojima je još uvijek očuvan agroekosistem (zbog siromaštva ne koriste se skupe agrohemikalije), imaju šansu da preko organskih proizvoda povećaju svoj izvoz. Tu šansu za sada u značajnoj mjeri koriste Kina i Egipat.

Rezultati istraživanja širom svijeta pokazuju da se u proizvodima iz konvencionalne poljoprivrede sve češće pronalaze rezidue agrohemikalija (prije svega pesticida) koje su veoma štetne po zdravlje ljudi. Podaci WHO govore da se pesticidima svake godine otruje oko 3 miliona ljudi. Prema najnovijim istraživanjima Britanskog ministarstva poljoprivrede (MAFF), u polovini kontrolisanih proizvoda su nađene rezidue pesticida i zato se potrošačima preporučuje ljuštenje kore sa voća i povrća (???) kako bi se smanjio rizik od njihovog unošenja u organizam. Prema podacima UK’s Helath and Safety Executive, 5% onih koji su u dodiru sa pesticidima traži pomoć u njihovom centru, a zabilježeno je da još 10% onih koji usljed blažih simptoma trovanja pesticidima ne traže pomoć ljekara. Istraživanja na University of North Carolina pokazuju da se kod žena koje su bile u blizini polja na kojima su primjenjivani pesticidi, za 40 - 120% povećava rizik od spontanih pobačaja usljed deformacija ploda. U Danskoj je dokazano da prisustvo pesticida, čija je aktivna materija Dieldrin, u krvi žena dvostruko uvećava šansu za pojavu raka dojke.

Hrana proizvedena po principima organske poljoprivrede je bezbjedna od prisustva bilo kakvih vještački sintetizovanih materija pa i pesticida. Osim toga omogućava i ishranu proizvodima više nutritivne vrijednosti od onih iz konvencionalne proizvodnje. Tako 12-godišnja istraživanja u Njemačkoj pokazuju značajno viši sadržaj minerala u organskim proizvodima i to posebno kalijuma i željeza, a takođe i viši nivo magnezijuma, fosfora i vitamina C. Do sličnih rezultata se došlo i u Americi, gdje je utvrđeno da je bilo čak do 63% više kalijuma, za 73% više željeza, 125% više kalcijuma i za 60% više cinka od količina u proizvodima konvencionalne proizvodnje. Različite studije pokazuju i značajno veći sadržaj suve materije, što znači višu koncentraciju hraniva po jedinici mase i bolji kvalitet za prerađivačku industriju.

Protivnici organske poljoprivrede tvrde da su organski proizvodi znatno skuplji od onih iz konvencionalne proizvodnje. To je istina samo ako se gleda površno. Više cijene organskih proizvoda su prije svega posljedica većeg angažovanja radne snage koja je u razvijenim zemljama veoma skupa, a s druge strane na tržištu su ovi proizvodi deficitarni, što sigurno utiče na visinu cijena. Međutim ako se sagleda dublje, prema profesoru Jules Prerry-u, cijene proizvoda iz konvencionalne proizvodnje su daleko više od onih koje mi direktno plaćamo, pa tako i od cijena organskih proizvoda. Tu konstataciju opravdava tvrdnjom da se u obzir ne uzima cijena liječenja ljudi, a ona je samo u 1996.g. u Velikoj Britaniji iznosila 2,34 milijarde funti, odnosno 208 funti po hektaru obradive površine, a oko 120 miliona funti godišnje se izdvaja za čišćenje vodotokova od pesticida. Pojava BSE je koštala 4,5 milijardi funti, ne računajući emocionalne i fizičke traume oboljelih ljudi i njihovih porodica. Konačno većina živih bića zavisi od zemljišta, ali postoji zabrinjavajući trend erozije zemljišta i smanjenja njegove plodonosti. Erozija je glavni problem u konvencionalnoj poljoprivredi i rezultat je tehnologije gajenja biljaka. Serije eksperimenata upoređivanja kvaliteta zemljišta pod organskom i ne-organskom proizvodnjom u SAD pokazuju da će sav površinski sloj zemljišta u reonima sa savremenom proizvodnjom biti izgubljen za 50-100 godina ukoliko se obrada tog sloja zemljišta ne poboljša. U sistemima organske proizvodnje obrada zemljišta minimizira eroziju korištenjem pokrovnih usjeva i zelenišnog đubrenja. Farmeri u Iowa-i su platili nekoliko miliona dolara za popravku plodnosti njihovog zemljišta i za povećanje sadržaja organskog ugljenika čiji je sadržaj u zemljištu u poslednjih 20 godina prepolovljen .

Posmatrajući na ovakav način može se reći da potrošač plaća daleko skuplje proizvod iz konvencionalne proizvodnje jer je njihova prikrivena cijena veoma velika.

Crna Gora za razvoj organske poljoprivrede ima odlične preduslove. To podrazumijeva nezagađenost poljoprivrednih površina (zbog dosadašnje ekstenzivnosti poljoprivrede) i usitnjenosti domaćinstva sa zaokruženim ciklusom biljne i stočarske poizvodnje, bez specijalizacija u proizvodnji. S druge strane, razvoj ekskluzivnog turizma zahtijeva ponudu visoko vrijedne hrane koja plasirana na taj način ima i do 4 puta veću cijenu.

Ustavom definisan status Crne Gore kao ekološke države i brojni nacionalni parkovi u kojima je zabranjena primjena bilo kakvih vještački sintetisanih materija, u svakom slučaju obavezuju na razvoj organske poljoprivrede.

Dr Natasa Mirecki
Rukovodilac Centra za ratarsvo i povrtarstvo
Biotehnicki Institut, Podgorica

Podeli na Fejsbuku
Najčitaniji tekstovi:
Uzgoj ribe posao decenije
Ekonomska opravdanost uzgoja koza
Organska poljoprivreda
kursna lista
Najnoviji tekstovi:
Agrar nakon poplava
Dobra perspektiva kukuruza 2014.