Reklama
  • Stav

Kako proceniti štetu od suše

subota, 9. septembar 2017.

Ne postoji model da se posle žetve utvrde tačne i precizne pojedinosti o rodu. Te posledice se neće i ne mogu utvrditi ni na jednom sastanku udruženja i predstavnika vlasti. Suština problema je mnogo veća od trenutne priče.

Gotovo svaki dan u medijima se pojavljuju procene o šteti u poljoprivredi nastaloj zbog vremenskih uslova – nedostatka vlage i visokih temperatura. Ti podaci se razlikuju po regionima, kao i po biljnim vrstama. U javnosti je izneta i ideja da se zbog suše proglasi elementarna nepogoda u poljoprivredi. To su među prvima zahtevali ratari iz okoline Pančeva. Iz Ministarstva poljoprivrede, posle zahteva da se javnosti saopšti Nacrt mera za rešavanje posledica suše, odgovorili su da će precizno analizirati stanje useva tek nakon žetve.

Bez razlike na to koliko su pritisci na Ministarstvo poljoprivrede politički, kao i data obrazloženja o toku analize, važno je trenutno proceniti sve posledice. Nakon žetve se mere samo kilogrami prinosa, a dok je biljka u polju, gleda se sklop (broj zrna, klip, površina).

Ne postoji model da se posle žetve utvrde tačne i precizne pojedinosti o rodu. Te posledice se neće i ne mogu utvrditi ni na jednom sastanku udruženja i predstavnika vlasti. Suština problema je mnogo veća od trenutne priče.

Prvo, mi u Srbiji nemamo jasan i javan zbir uslova o proglašenju elementarne nepogode, nemamo fondove za ublažavanje tih posledica... Nemamo ni spisak poslova ni zaduženja za institucije za procenu štete. Drugo, ovogodišnje posledice u pojedinim regionima Vojvodine na soji i suncokretu su veće nego 2012. godine, a naročito na kukuruzu – ali to nije dovoljan razlog da se prinosi uproseče kao loši. U takvom slučaju štete, kod onih gde je totalna – prikazana bi manja šteta i to onda nije objektivno.

Država nakon žetve nema alat da utvrdi štete već samo da konstatuje manje prinose. A prinosi su manji nego 2012. godine u Banatu, Sremu, delu Bačke i Mačvi. Soja je doživela kolaps, kao i suncokret, dok je kukuruz na granici minimuma (deo je tarupiran i ne obećava kvalitetnu silažu).

Priča o procenama štete nakon žetve više nije racionalna niti stručno izvodljiva. Otuda bi se valjalo odmah okrenuti poslu i pronaći rešenje za ublažavanje posledica suše uz kriterijum „kome i koliko pomoći“, a da najviše oštećeni dobiju pravičnu pomoć.

Za sanaciju štete, svaki dinar koji stigne u gazdinstvo velik je kao kuća. Od Ministarstva poljoprivrede se prvo očekuje da uplati dugove prema gazdinstvima i da pomogne u odgađanju isplata rata kredita kod komercijalnih banaka uz subvencionisanje kamate, da iz paketa prijava za nabavku mehanizacije gazdinstvima kojima odobri traktor, nabavku prolongira za 2018. godinu.

O kupovini dizel goriva sa manjom cenom još uvek se nije odmaklo od ideje, pa su štete od suše novi podsticaj za jeftiniju nabavku. S obzirom da se dnevno nacija obaveštava o prilivu u državnu kasu – suficitu, to je i dobra ekonomska kopča za umenjenje akciza na dizel gorivo. Ovakvo gorivo moglo bi stići do poljoprivrednika ako se Vlada odrekne dela dividende od NIS-a koja pripada državi. Na ovaj način državna kasa bi ostala bez priliva ovog dela prihoda, ali bi jedan značajan i koristan izdatak za poljoprivredu bio ispunjen.

Posledice suše, bez razlike na moguću sanaciju, gazdinstva će osetiti, pogotovo stočari, tek iduće godine, dok ratari imaju dilemu šta sejati. Kao nikad ranije, u ovim savremenim uslovima ratarenja od nauke svih profila se očekuje da kaže kakvo vreme se može očekivati u 2018. godini i šta, kako i kada sejati. Te odgovore i da imamo već danas, pomalo je kasno. Većina robne proizvodnje u poljoprivredi dolazi sa malih gazdinstava i to nisu visokoprofitabilna imanja. Žitarice seje oko 450.000 domaćina, ali na parceli prosečne veličine od 3,7 hektara (manje su samo u Rumuniji, Sloveniji i Portugaliji), soju gaji 36.000 gazdinstava na parceli od 2-5 hektara, a suncokret 28.000 gazdinstava na posedu od 5-10 hektara i oni čine četvrtinu proizvođača, kao i kod suncokreta.

Kakva je bila 2012. godina?

Sušne, 2012. godine, imali smo sledeći prinos: kukuruz 2.800 kg po hektaru, suncokret i soja 2.200 kg po hektaru, a šećerna repa 35.000 kg po hektaru.

Agrarni analitičar

Čedomir Keco

Agrarni analitičar

Kako proceniti štetu od suše

Zadovoljni ste sadržajem? Prijavite se za besplatan bilten!