Suprotno našem uobičajenom samohvalisanju, Srbija je mala zemlja sa relativno skromnim učešćem u raspoloživim resursima i ostvarenoj poljoprivrednoj proizvodnji u svetskim razmerama (tačnije učestvujemo sa promilima: 0,11 odsto stanovništva, 0,24 odsto obradivog zemljišta, 0,27 odsto proizvodnje žitarica i 0,18 odsto proizvodnje mesa).
U takvim okolnostima, strategiju razvoja poljoprivrede Srbije treba bazirati na konkurentnosti našeg agroznanja uloženog u reprocelinu poljoprivredne proizvodnje, prerade agrarnih sirovina i plasman poljoprivredno-prehrambenih proizvoda - naročito u obezbeđenje vrhunskog kvaliteta naših proizvoda namenjenih ne samo izvozu i visoko platežnim ciljnim grupama potrošača, nego i za domaće tržište koje u uslovima liberalizacije postaje sve konkurentnije i predstavlja „čistilište" za naše proizvođače koji planiraju nastup na inotržištu.
Takođe, i laici bi konačno trebalo da shvate da održivi razvoj ruralnih područja u Srbiji, kao i drugim zemljama u svetu, ne mogu da obezbede sami poljoprivrednici u već prilično demografski devastiranim selima, već sadejstvo dugoročne politike ravnomernijeg regionalnog razvoja, značajno većih subvencija svim poljoprivrednim proizvođačima i, naročito, ekonomski svestraniji podsticaji razvoju neagrarnih delatnosti i rešavanju decenijama zapostavljenih infrastrukturnih problema u ruralnim područjima.
Na žalost, inicijative DAES-a, a i drugih naučno-stručnih i poslovnih asocijacija prema resornim državnim institucijama od lokalne samouprave do nacionalnog nivoa najčešće su nailazile na „zid ćutanja" i nespremnost da se adekvatnijim merama ekonomske politike i drugim akcijama podstakne razvoj poljoprivrede i sela.
Zato DAES, po ko zna koji put, obznanjuje i traži podršku javnosti za sledeće inicijative:
- Agronom u svakoj poljoprivrednoj zadruzi - da bi veći deo od 2.055 zemljoradničkih zadruga konačno dobio i fakultetski obrazovane stručnjake, čime bi sa evidencije Nacionalne službe za zapošljavanje tokom naredne dve godine oko 3.000 nezaposlenih agronoma imalo mogućnost da primeni svoja znanja i stekne nova iskustva unapređujući kooperativni biznis;
- Agroekonomista u svakoj poljoprivrednoj savetodavnoj službi i u svakom regionalnom centru ruralnog razvoja - da bi podstakli kvalifikovanije rešavanje prilično zapostavljenih ekonomsko-organizacionih pitanja u oblasti poljoprivrede i brže harmonizovali naše službe sa Agricultural Extension Services u EU i drugim tržišno i agrarno razvijenijim zemljama, kao i da bi se sa aspekta agroekonomske struke blagovremeno i kvalitetnije pripremili za korišćenje sredstava predpristupnih fondova EU namenjenih ruralnom razvoju lokalnih zajednica;
- organizaciju Agrobiznis foruma na sledećem 77. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, radi obnove poslovnih veza sa bivšim studentima iz nesvrstanih zemalja koji su diplomirali na našim poljoprivrednim, veterinarskim i ekonomskim fakultetima, a sada su renomirani agrobiznismeni ili visoki državni poslenici u brojnoj grupaciji nesvrstanih zemalja; i
- aplikaciju za organizaciju prve Svetske naučne konferencije o liberalizaciji trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima (2011. godine), na kojoj očekujemo preko 350 agrarnih ekonomista iz svih zemalja sveta - što je u fokusu pregovora nastavka Doha runde i uključenja Srbije u WTO.
Ukoliko sve naučno-stručne i druge nevladine organizacije, kao i asocijacije subjekata u agroprivredi (zadružni savezi, privredne komore, poslovne zajednice, udruženja proizvođača, ...) sa nacionalno dobronamernim inicijativama (među kojima su i predlozi DAES-a) budu i dalje zanemarivane od strane nadležnih državnih institucija od lokalnog do nacionalnog nivoa, možemo uskoro očekivati da će se ostvariti čak i jedna, po mojim dosadašnjim saznanjima najviše zabrinjavajuće-začuđujuća i neprimerena izjava: "Život na selu je idiotski." !? (Dr Vesna Pešić, poslanik LDP-a, a pre toga - Nj.E. Ambasador SCG u Meksiku, u TV emisiji "Beograd noću", TV "Studio B", 20. 03. 2009.).