Reklama
  • Stav

Razvoj srpskog agrara i sela na ekonomiji znanja

petak, 7. avgust 2009.

Članovi Društva agrarnih ekonomista Srbije (DAES) godinama ukazuju da strategija razvoja poljoprivrede ne može da se bazira na ekonomiji relativno malog i nestabilnog obima naše proizvodnje i ponude eventualnih tržišnih viškova na međunarodnom tržištu, a strategija razvoja ruralnih područja na konceptu dominacije procesa metropolozacije ili razvoja nekoliko urbanih centara i društveno-ekonomskog višedecenijskog zapostavljanja 85 odsto teritorije na kojoj živi 55 odsto stanovništva Srbije.

Suprotno našem uobičajenom samohvalisanju, Srbija je mala zemlja sa relativno skromnim učešćem u raspoloživim resursima i ostvarenoj poljoprivrednoj proizvodnji u svetskim razmerama (tačnije učestvujemo sa promilima: 0,11 odsto stanovništva, 0,24 odsto obradivog zemljišta, 0,27 odsto proizvodnje žitarica i 0,18 odsto proizvodnje mesa).

U takvim okolnostima, strategiju razvoja poljoprivrede Srbije treba bazirati na konkurentnosti našeg agroznanja uloženog u reprocelinu poljoprivredne proizvodnje, prerade agrarnih sirovina i plasman poljoprivredno-prehrambenih proizvoda - naročito u obezbeđenje vrhunskog kvaliteta naših proizvoda namenjenih ne samo izvozu i visoko platežnim ciljnim grupama potrošača, nego i za domaće tržište koje u uslovima liberalizacije postaje sve konkurentnije i predstavlja „čistilište" za naše proizvođače koji planiraju nastup na inotržištu.

Takođe, i laici bi konačno trebalo da shvate da održivi razvoj ruralnih područja u Srbiji, kao i drugim zemljama u svetu, ne mogu da obezbede sami poljoprivrednici u već prilično demografski devastiranim selima, već sadejstvo dugoročne politike ravnomernijeg regionalnog razvoja, značajno većih subvencija svim poljoprivrednim proizvođačima i, naročito, ekonomski svestraniji podsticaji razvoju neagrarnih delatnosti i rešavanju decenijama zapostavljenih infrastrukturnih problema u ruralnim područjima.

Na žalost, inicijative DAES-a, a i drugih naučno-stručnih i poslovnih asocijacija prema resornim državnim institucijama od lokalne samouprave do nacionalnog nivoa najčešće su nailazile na „zid ćutanja" i nespremnost da se adekvatnijim merama ekonomske politike i drugim akcijama podstakne razvoj poljoprivrede i sela.

Zato DAES, po ko zna koji put, obznanjuje i traži podršku javnosti za sledeće inicijative:

  • Agronom u svakoj poljoprivrednoj zadruzi - da bi veći deo od 2.055 zemljoradničkih zadruga konačno dobio i fakultetski obrazovane stručnjake, čime bi sa evidencije Nacionalne službe za zapošljavanje tokom naredne dve godine oko 3.000 nezaposlenih agronoma imalo mogućnost da primeni svoja znanja i stekne nova iskustva unapređujući kooperativni biznis;
  • Agroekonomista u svakoj poljoprivrednoj savetodavnoj službi i u svakom regionalnom centru ruralnog razvoja - da bi podstakli kvalifikovanije rešavanje prilično zapostavljenih ekonomsko-organizacionih pitanja u oblasti poljoprivrede i brže harmonizovali naše službe sa Agricultural Extension Services u EU i drugim tržišno i agrarno razvijenijim zemljama, kao i da bi se sa aspekta agroekonomske struke blagovremeno i kvalitetnije pripremili za korišćenje sredstava predpristupnih fondova EU namenjenih ruralnom razvoju lokalnih zajednica;
  • organizaciju Agrobiznis foruma na sledećem 77. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, radi obnove poslovnih veza sa bivšim studentima iz nesvrstanih zemalja koji su diplomirali na našim poljoprivrednim, veterinarskim i ekonomskim fakultetima, a sada su renomirani agrobiznismeni ili visoki državni poslenici u brojnoj grupaciji nesvrstanih zemalja; i
  • aplikaciju za organizaciju prve Svetske naučne konferencije o liberalizaciji trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima (2011. godine), na kojoj očekujemo preko 350 agrarnih ekonomista iz svih zemalja sveta - što je u fokusu pregovora nastavka Doha runde i uključenja Srbije u WTO.

Ukoliko sve naučno-stručne i druge nevladine organizacije, kao i asocijacije subjekata u agroprivredi (zadružni savezi, privredne komore, poslovne zajednice, udruženja proizvođača, ...) sa nacionalno dobronamernim inicijativama (među kojima su i predlozi DAES-a) budu i dalje zanemarivane od strane nadležnih državnih institucija od lokalnog do nacionalnog nivoa, možemo uskoro očekivati da će se ostvariti čak i jedna, po mojim dosadašnjim saznanjima najviše zabrinjavajuće-začuđujuća i neprimerena izjava: "Život na selu je idiotski." !? (Dr Vesna Pešić, poslanik LDP-a, a pre toga - Nj.E. Ambasador SCG u Meksiku, u TV emisiji "Beograd noću", TV "Studio B", 20. 03. 2009.).

Prof. dr Miladin M. Ševarlić, predsednik Društva agrarnih ekonomista Srbije

Miladin Ševarlić

Prof. dr Miladin M. Ševarlić, predsednik Društva agrarnih ekonomista Srbije

Razvoj srpskog agrara i sela na ekonomiji znanja

Zadovoljni ste sadržajem? Prijavite se za besplatan bilten!