Reklama
  • Zaštita bilja

Sve više džinovske (trolisne) ambrozije na i oko polja

Razmnožava se semenom i jedna biljka može da proizvede 150.000 semenki, a seme zadržava klijavost do 40 godina.  Za razvoj joj više odgovara lako peskovito zemljište, a veliki problem predstavlja u okopavinama: soji, šećernoj repi, suncokretu i kukuruzu.

Invazivne vrste korova predstavljaju sve veću opasnost na našim njivama. Najčešće se šire kao slučajni pratilac čoveka, a obično ih susrećemo na ruderalnim i nenaseljenim područjima. U poslednje vreme sve ih više pronalazimo u okopavinama, voćnjacima, vinogradima i strnim žitima.

2020-dzinovska-ambrozija.jpg (308 KB)
Džinovska (trolisna) ambrozija, foto: wikimedia

Jednogodišnja zeljasta biljna vrsta koja raste u visinu i preko 3 m, pa joj otuda i narodni naziv džinovska ambrozija. Uočljiva razlika u odnosu na običnu ambroziju je njena visina i izgled lista koji je troperast.

Termofilna je biljka i niče od sredine aprila pa sve do kasnog leta. Cveta od sredine jula pa do prvih jesenjih mrazeva.

Razmnožava se semenom i jedna biljka može da proizvede 150.000 semenki, a seme zadržava klijavost do 40 godina.  Za razvoj joj više odgovara lako peskovito zemljište, a veliki problem predstavlja u okopavinama: soji, šećernoj repi, suncokretu i kukuruzu.

Poreklom je iz SeverneAmerike, a kod nas je prisutna u Vajskoj, Labudnjači, Despotovu, Savinom Selu, Kucuri, Ravnom Selu, Kovilju, Gardinovcima. Suzbijanje ovog korova, pored agrotehničkih i mehaničkih mera, moguće je i herbicidima koji su efikasni za suzbijanje obične ambrozije.

dipl. inž. Milena Petrov, stručni saradnik za zaštitu bilja PSS Novi Sad, koordinator za Programa mera za AP Vojvodinu

Zadovoljni ste sadržajem? Prijavite se za besplatan bilten!