Reklama
  • Voćarstvo

Uspešan uzgoj borovnice

Savremeno gajenje borovnice je najizazovniji tip proizvodnje u voćarstvu. Ali su i prihodi maksimalni. Na pitanje - Gde u ovoj proizvodnji ne bi ste smeli da pogrešite? – odgovara Mile Radisavljević iz firme ATP IRRIGATION doo.

„Najmlađi“ program firme ATP IRRIGATION doo, na koji smo izuzetno ponosni, je program borovnice, međutim, s obzirom da smo u tom programu već punih 8 godina, imamo reference koje govore same za sebe. U program borovnica smo sasvim slučajno ušli. Naš partner iz rasadnika RAPO iz Holandije doveo je svog prijatelja čija kompanija ima i sopstvene plantaže i koja kupuje svež plod na svim kontinentima – ostalo je „istorija“.

2020-borovnica.jpg (378 KB)

Prvo što smo čuli i naučili kod proizvodnje borovnica je da su pored tehničkih i tehnoloških preduslova za uspešnu proizvodnju potrebni strpljenje i veliko znanje. Kada je u pitanju strpljenje naš čovek bi voleo danas da zasadi plantažu, sutra da bere i da plodovi, po mogućstvu, budu veličine kao lubenice. Ako hoćete da vaša plantaža već od 6. godine daje maksimalan rod onda prve godine morate da poskidate cvetove i da rezidbom obezbedite ravnotežu između vegetativnog i generativnog prirasta. Ako narušite tu ravnotežu biljke će u pun rod ući kasnije, možda od osme godine, a to nije isplativo.

Kada govorimo o znanju jedno pitanje koje i potrošači i proizvođači prvo treba da postave sebi je zašto je plod borovnice toliko skup? Odgovor je veoma jednostavan – nema ga dovoljno na tržištu i treba znanje da se proizvede. U Evropi Španija i Poljska imaju hiljade hektara zasađenih borovnicom, a u svetu prednjače Čile, Peru, Kanada. Svedoci smo da se u Srbiji brzo uvećavaju površine pod borovnicom, međutim, gledano na svetskom nivou mi smo još uvek na nivou oko statističke greške, tim pre što prvih nekoliko godina u Srbiji niti se sadio odgovarajući sortiment niti je tehnologija uzgoja (znanje) obezbedila dobar i kvalitetan plod.

Uočili smo da zadnjih godina ljudi posvećuju sve više pažnje svom zdravlju i načinu ishrane a naučili smo da plodovi borovnice imaju izuzetna hranljiva i lekovita svojstva, što doprinosi njihovoj visokoj upotrebnoj vrednosti. Oni su izvrstan izvor gvožđa, dobar izvor ugljenih hidrata i vitamina A i C. Utvrđeno je antikancerogeno dejstvo plodova borovnice, kao i veliko prisustvo antioksidanata koji uništavaju slobodne radikale u ljudskom organizmu. Borovnica deluje blagotvorno  u slučajevima anemije, crevnih infekcija, tegoba sa žučnom kesicom i značajno popravlja oštrinu vida. Pomenuta lekovita svojstva borovnice su korišćena u brojnim promotivnim kampanjama prethodnih godina i posledica tih aktivnosti je da potražnja prevazilazi ponudu sveže borovnice. Gledaući statistike u svetskim razmerama brže raste potrošnja po glavi stanovnika nego što raste proizvodnja.

U sledećoj tabeli navodimo razloge zašto treba konzumirati plod borovnice i spisak vitamina i minerala.

Zašto borovnice:

Najzastupljeniji vitamini i minerali:

odličan antioksidans

100g borovnice sadrži:

jačaju imuni sistem

Vitamin C: 9,7mg (16% dnevnih potreba)

poboljšavaju koncentraciju

Vitamin E: 0,6mg (3%)

smanjuju rizik od kancerogenih oboljenja

Vitamin K: 19,3mcg (24%)

pomažu kod dijabetesa

Vitamin B6: 0,1mg (3%)

pomažu kod reumatoidnog artritisa

Gvožđe: 0,3mg (2%)

pomažu kod bolesti usne duplje, grla i pluća

Kalijum: 77,0 mg (2%)

pomažu pri lečenju katarakte i glaukoma

Bakar: 0,1mg (3%)

pomažu pri lečenju bešike, mokraćnih puteva i bubrega

Mangan: 0,3mg (17%)

sprečavaju trombozu i poboljšavaju cirkulaciju

 

sprečavaju infarkt

 

sprečavaju moždani udar

 

Kada vaše dete krene u školu da li ćete mu u ranac spakovati neku od grickalica ili dati novac da istu kupi u školi? Da bismo vam pokazali koliko najčešće grickalice imaju kalorija i šećera, kalorijska vrednost je prepisana sa deklaracije, a sve to pretvoreno u kašičice šećera - 1 kafena kašičica je 20 kalorija. Pogledajte šta će dete u stvarnosti pojesti ako kupi na primer čips a šta ako pojede borovnice:

Kesica čipsa 45g i 100g

100g sveže borovnice = 57 kalorija

„Čips lajt“ 100g - 479 kcal - 23,95 kašičica šećera

Masti: 0g (0% preporučene dnevne vrednosti)

„Čips lajt“ 45g - 215 kcal – 10,75 kašičica šećera

Zasićene masti: 0g (0%)

„Čips hot“ 100g - 535 kcal – 26,7 kašičica šećera

Trans masti: 0g

„Čips hot“ 45g - 250 kcal – 12,5 kašičica šećera

Holesterol: 0g

„Čips“ sa ukusom grčke salate 100g - 546 kcal – 27,3 k. šećera

So: 1mg (0%)

„Čips“ sa ukusom grčke salate 45g - 245kcal – 12 k. šećera

Ugljeni hidrati: 14g (5%)

Običan „čips“ 100g - 548 kcal - 27,4 kašičica šećera

Vlakna: 2g (10%)

Običan „čips“ 45g - 246 kcal – 12 kašičica šećera

Šećeri: 10g

 

Proteini: 1g

Naravno, daleko je lakše detetu spakovati grickalice, ali ako brinete o zdravlju svog deteta, kao što to rade u, na primer, Holandiji, daćete mu “đačko pakovanje“ svežeg voća i imaćete zdravo dete.

Kritične tačke u gajenju i plasmanu borovnice

Kod opredeljivanja da li krenuti u biznis sa borovnicama normalno se nameću pitanja  da li taj biznis ima perspektivu i da li smo zakasnili. Veoma je bitan podatak da selekcionerske kuće permanentno stvaraju nove sorte, sa sve boljim ukusom ploda, većom krupnoćom i transportabilnošću, sorte koje počinju ranije ili kasnije da se beru od trenutno aktuelnih sorti. Pre ili kasnije plantaže sa zastarelim sortimentom će morati da zamene te sorte novim, aktuelnim, sortama koje traži tržište. Trenutno se uočava da je trend da se na 15-20 godina obnavljaju plantaže i da se sadi najnoviji sortiment bez obzira što danas zasađenu plantažu možete eksploatisati preko 50 godina.

Veoma interesantno je  poređenje potrošnje svežeg ploda borovnice po glavni stanovnika za 2018. godinu kada su u pitanju banane, jagode i borovnice.

2020-svetska-potrosnja-borovnice.jpg (61 KB)

Kada se pogleda slika jasno je da postoji izuzetno veliki potencijal tržišta za širenje i navike i samog konzumiranja svežeg ploda borovnice.

Sve prethodno navedene činjenice nama su ukazale  da uzgoj borovnice u Srbiji neće biti biznis sličan „velikim biznisima“ čiji smo svedoci bili prethodnih 10-15 godina. Mi smo krenuli sa puno elana, 100% ubeđeni u perspektivu ovog biznisa, krenuli smo na treninge u Holandiju, dovodili i stručnjake iz Holandije i napravili smo rezultate na koje možemo i jesmo ponosni.

Kada budući investitori dođu kod nas mi im jednostavno pokažemo naše reference, upoznamo ih sa svetskim trendovima i u proizvodnji i potrošnji svežeg ploda, navedemo da insistiramo na preciznosti u poštovanju tehnologije i da ne dozvoljavamo improvizacije. Insistiramo da od budućih investitora prvo dobijemo mehaničku i hemijsku analizu zemljišta i hemijsku analizu vode sa stanovišta pogodnosti za navodnjavnje. To su preduslovi da sednete preko puta nas i da razgovaramo o mogućnostima podizanja plantaže. Ako je zemljište odgovarajuće mi uvek prvo predlažemo tehnologiju uzgoja na banku jer je lakša i manje zahtevna. Ako zemljište nije odgovarajuće onda nam ostaje na raspolaganju tehnologija uzgoja u saksijama. Uvek dajemo prednost saksiji u odnosu na vreću zbog boljeg oceda i uvek preporučujemo da se saksija postavi u banak a ne na ravnu površinu. Ako radimo uzgoj u saksijama ne eksperimentišemo sa raznim mešavinama supstrata već preporučujemo gotov, proveren supstrat iz Holandije.

2020-borovnica-hidroponia.jpg (409 KB)
Hidroponski uzgoj borovnice

Kada dobijemo navedene analize naš tim investitoru postavlja tehnologiju pripreme plantaže, obezbeđujemo treset ili supstrat, saksije, agrotekstil, vrhunske, bezvirusne sadnice iz renomiranog rasadnika u Holandiji, projektujemo i izvodimo sistem navodnjavnja i protivgradnu mrežu, naš tim vodi proizvodnju i obezbeđuje najbolja đubriva i pesticide i povezujemo investitore sa kompanijama koje vrše implementaciju GLOBAL GAP standarda i našim partnerom iz Holandije koji kupuje svež plod. Praktično, investitor dolaskom u ATP zatvara kompletan krug od pripreme plantaže do plasmana proizvoda. Idealno je kada se investitor sa analizama javi godinu dana pre željenog termina za podizanje plantaže a najkasnije u martu ako želi da plantažu podigne naredne jeseni.

Kod same tehnologije uzgoja važno je naglasiti da je korenov sistem borovnice specifičan i da biljka zahteva da nekoliko puta u toku dana dobije i navodnjavnje i prihranu. Broj navodnjavnja u punoj vegetaciji i u periodu pred i tokom plodonošenja kreće se i 6-7 puta u toku dana. Praktično bez automatizovanog sistema navodnjavnja sa automatskom regulacijom pH i EC vrednosti vrhunski rezultati se ne mogu ostvariti ni po pitanju prinosa a posebno ne po pitanju kvaliteta ploda. Naši partneri iz Holandije su nam pre 3 godine rekli – sada imate neke površine u Srbiji i ostvarujete određen prinos. Problem je kvalitet i ukus ploda. Za plasman po najboljoj ceni veoma je bitan i ukus. A ukus ploda možete postići jedino izbalansiranom ishranom sa regulacijom pH i EC vrednsti.

Naravno, možete postići dobar rezultat i bez potpune automatike ali u tom slučaju je potrebno da ste non-stop na plantaži. Mi možemo sa zadovoljstvom istaći da u Vlaškom Dolu imamo baš takav slučaj. Proizvođaču smo instalirali mogućnost da ručno upravlja sa pH i EC vrednostima, dali mu upustva kako da radi, kako da vrši merenja, obezbedili mu neophodne instrumente i on ostvaruje zavidne rezultate i po pitanju ukusa i veličine ploda i prinosa. Sa druge strane istakli bismo plantažu „Mala seljančica“ iz Mačvanskog Pričinovića gde je potpuno automatizovan sistem navodnjavnja i fertirigacije. Investitoru je kompletan rod bio „prva plus“ klasa (svi plodovi su preko 15mm) i na otkupnom mestu nisu mogli da razumeju, poredeći sa plodovima drugih proizvođača, kako on ima tako ukusne plodove.

Želeli bismo da od referenci istaknemo i plantažu „Plava vojvotkinja“ u okolini Banje Vrujci koja je inženjerski bila veoma zahtevna da se isprojektuje i navodnjavnje i uradi protivgradna mreža. Sama plantaža je površine 4,5 ha, ali je konfiguracija terena veoma specifična. Plantaža ima 2 dela. Visinska razlika najviše i najniže tačke je preko 40 m, plantaža se nalazi na vrhu brda i imamo padove terena na sve 4 strane, nepravilnog je oblika ali smo uspeli da celu plantažu podelimo na 8 ravnomernih zona. Vodu iz 2 bunara pumpamo u akumulaciju zapremine 500 m3, a potom treća pumpa iz akumulacije ubacuje vodu u mix tank u koji se automatikom ubrizgavaju đubriva, kiselina i mikroelementi i gde se oslobađa ugljendioksid i sa tako pripremljenom vodom četvrta inox pumpa navodnjava plantažu. Svaka zona radi na svom radnom pritiskom. Za navodnjavnje smo instalirali laterale sa najsavremenijim „drop stop“ kaljačima koji obezbeđuju da voda ostane u lateralu pod pritiskom i kada se isključi sistem. Kod borovnice, gde su intervali navodnjavnja kratki, to je veoma važno da bismo obezbedili da prva i zadnja biljka u svakoj zoni dobiju identičnu količinu vode i hraniva.

O firmi ATP IRRIGATION doo

ATP IRRIGATION doo, Beograd je registrovan tačno pre 15 godina. Kao što i sam naziv firme kaže krenuli smo sa programom navodnjavnja, prvenstveno sa sistemima kap po kap za povrtarstvo i voćarstvo. Sarađujemo sa renomiranom italijanskom firmom ATP Srl iz Barlete čije su PLUVIO kapajuće trake veoma otporne na zapušavanje čak i kada u vodi ima puno gvožđa i kamenca a sve zahvaljujući inovativnoj konstrukciji kapljača. Najnovije rešenje kod laterala za navodnjavnje plantaža voća je „drop stop“ kapljač koji obezbeđuje da voda ostane pod pritiskom u lateralu kada se sistem isključi. To je veoma bitno kada su u pitanju plantaže velikih površina ili kada je potrebno obezbediti preciznu distribuciju i vode i hraniva.

Te 2005-te godine krenuli smo i sa izradom čeličnih konstrukcija plastenika. Naše konstruktivno rešenje plastenika širine 7,4 m je u svojoj klasi jedno od najjačih rešenja na tržištu.

Pre 14 godina krenuli smo u okolini Kruševca sa organizacijom proizvodnje i otkupa kornišona. Na 7 otkupnih mesta na godišnjem nivou sa naših 400-500 kooperanta proizvedmo i otkupimo preko 3.000 t i od toga preko 90% izvezemo inostranim kupcima.

Zadnjih 10 godina sarađujemo sa holandskim rasadnikom RAPO i distribuiramo bezvirusne frigo sadnice jagoda. Preporučujemo prolećnu sadnju jer prvi rod se bere već za 8 nedelja a drugi, maksimalni rod, bere se samo 14 meseci posle sadnje. U ponudi imamo preko 15 sorti različitog vremena dospeća i različite namene – od konzumnih do industrijskih, gde posebno izdvajamo neprevaziđenu sortu Senga Sengana.

Sa italijanskom firmom ARRIGONI po pitanju protivgradnih mreža sarađujemo već 9 godina. ARRIGONI ima tradiciju u izradi raznih vrsta mreža, prostirki i pokrivki od 1936. godine i jedan je od svetskih lidera na tom tržištu.

„Najmlađi" program u firmi ATP IRRIGATION doo svakako je program borovnice. Svakako da je 8 godina dovoljno za reference u tom poslu.

Zvaniča internet prezentacija firme nalazi se na adresi http://atpdoo.rs/

 

Mile Radisavljević, ATP IRRIGARION

Zadovoljni ste sadržajem? Prijavite se za besplatan bilten!