Poznat od davnina, ukras je parkova i drvoreda. Kesten je, inače, dugovečno drvo koje može da živi i preko 200 godina. Njegova stabla stvaraju vrlo povoljne mikroklimatske uslove i štite od zračenja, prašine i vetra. Kesten se može naći u najvećem delu Evrope, mada autohtono raste na jugu Balkana - u Bugarskoj, Makedoniji, Grčkoj i Albaniji, zbog čega ga naučnici zovu "balkanski lepotan". kesten ima niz nutritivnih prednosti. Evo nekih.
- Bogatstvo vitaminom C kao i mali procenat masti karakteristika je koja kesten izdvaja od ostalih plodova iste porodice. Kesten sadrži manje od 70 kalorija na 30 grama, što ga čini i namirnicom idealnom za mršavljenje.
- Netipičnim ga čine i folati kojima obiluje, tačnije vitamin B9 kog inače nalazimo u lisnatom povrću, a ne u orašastim plodovima i koji je zaslužan za formiranje crvenih krvnih zrnaca i sintezu DNK.
- Izvor je vlakana, što pomaže u smanjenju nivoa holesterola. A kako bi zadovoljili dnevne potrebe za vitaminima i mineralima preporučuje se unos 85 grama.
- Jedući kestenje, u organizam unosite preko potrebne elemente magnezijum i fosfor koji su važni za metabolizam kostiju, kao i kalijum koji uravnotežuje nivo natrijuma, otkucaje srca i krvni pritisak.
- Kesten ne sadrži gluten, zbog čega je stekao popularnost u bezglutenskoj ishrani koja ima sve više pristalica. Po svom sastavu ima najveći procenat skroba, što ga čini sličnijim kukuruzu i krompiru nego srodnim orašastim plodovima. A lako varljivo brašno kestena pokazalo se idealnim u pravljenju kolača, sladoleda, supa i sosova.
- Divlji kesten nije jestiv, ali ima niz lekovitih svojstava. Čaj od kestena uspešno ublažava simptome astme i bronhitisa, a kao glavni sastojak krema idealan je u lečenju proširenih vena i u borbi protiv celulita. Ekstrakt semenki divljeg kestena podstiče bolju opskrbljivanje kože kiseonikom i hranljivim nutrijentima.
Kesten uglavnom kupujemo pečen od uličnih prodavaca, premda nema nikakvih razloga dag a ne konzumiramo cele godine.