Reklama
  • Agroekonomika

Agrar bez novca pri dnu evropske lestvice

Poljoprivredi je neophodna mnogo snažnija strateška pomoć i podrška države da bi agrar značajnije doprineo ekonomskom razvoju zemlje i rastu nacionalnog bruto dohotka po kojem je Srbija i dalje u donjem delu evropske lestvice, poručili su danas privrednici na forumu Hrana za Evropu u Vrdniku.

Na dvodnevnom skupu koji organizuje Ekonomski institut (EI) po prvi put je predstavljen nacrt Studije o ekonomskom i društvenom razvoju Srbija 2040. a dokument je dočekan uz brojne pohvale, ali i konkretne sugestije privrednika koji su direktno uključeni u agrobiznis.

2017-hrana-za-evropu
Foto: Ekonomski institut

Predsednik Srpskog privrednog kluba Privrednik Zoran Drakulić kao ključni problem vidi činjenicu da „Srbija ne proizvodi dovoljno“, što se odražava na mali rast BDP-a.

To je ilustrovao podatkom o rastu bruto proizvoda u Rumuniji od oko osam posto, „dok će u Srbiji ove godine biti 1,5 ili eventualno dva“, što je ocenio kao „malo i nedovoljno“

„Moramo da podstaknemo privredu i ojačamo infrastrulkturu koja je jako važna i za poljoprivredu – posebno za selo, jer za rast BDP-a od pet posto godišnje, uz sektore energetike i rudarstva, itekako može da pomogne i poljoprivreda kao značajan resurs“, rekao je Drakulić, ocenivši katastrofalnom činjenicu da izvozimo sirovine u druge zemlje „koje ih pretvaraju u gotov proizvod i tako zarađuju značajno više od nas“.

Drakulić je predložio da se mnogo više ulaže u osavremenjavanje poljoprivredne proizvodnje, pomenuvši sisteme navodnjavanja bez kojih je Srbija ove godine „značajno osetila posledice ovogodišnje suše“.

„Poljoprivrednici moraju da dobiju jeftinu opremu sa malim kamatama na period od osam do 10 godina, moramo reaktivirati stotine hiljda hektara neobrđenog zemljišta, a potencijal je minimum 500.000 hektara državnog zemljišta“, rekao je Drakulić.

Direktor „Perutnine“ Miloš Panjković podržao je izradu strartegije Srbija 2040 Ekonomskog instituta i SANU i ukazao na ključne probleme koji moraju biti rešeni da bi poljoprivreda kao resurs mnogo značajnije doprinela razvoju zemlje.

Panjković je naveo kako Srbija trenutno troši 16 kilograma pilećeg mesa po glavi stanovnika, dok je taj propsek u Evropi 24 kilograma, a tržište u Srbiji je svemanje i stalno opada.

Direktor „Perutnine“ je ukazao na niz ozbiljnih problema koje proizvođačima pilećeg mesa pravi upravo država svojom neadekvatnom politikom i nespremnošću da prati savremene tokove na tržištu.

„Srbija ima zastarele standarde“, rekao je Panjković, navodeći primer monitoring salmonele po propisima iz 1974. godine koji je „neadekvatan i zastareo“ u sadašnjim uslovima.

On je ukazao i da Evropska uniju Srbiju „nelogično i neopravdano“ u režimu vakcinacije na poijedine stočne bolesti uslovljava kao „graničnu zonu Evrope, mada bi bilo logičnije da su to članice EU Grčka, Rumunija ili Bugarska.

Ilustrujući apsurdnu situaciju u izvozu pilećeg mesa, Panjković je naveo da je „Perutninu“ kupila ruska kompanija, ali da se sad njeni proizvodi ne izvoze na rusko tržište.

„Daleko smo od evropskog tržišta jer šta god mi uradimo – primorani smo da čekamo da neko iz države reši probleme kako bi se nama otvorila vrata za izvoz“, upozorio je Panjković.

On je naglasio da bi se podrškom države izvozu živionskog mesa značajno smanjila i siva zona u kojoj je sada oko 40 posto pilećeg mesa što „nije samo finansijski, već i problem porekla, kvaliteta i kontrole“.

Direktor za naučnoistraživački razvoj Ekonomnskog instituta Ivan Nikolić naveo je da prehrambena industrija čini 23 posto domaće prerađivačke industrije, ali je problem što i poljoprivreda i agrobiznis u celini ne doprinose ekonomskom rastu zemlje i nemaju dodatnu vrednost.

Nikolić je na forumu Hrana za Evropu Ekonomskog instituta u Vrdniku ukazao da je Srbija loše rangirana među evropskim zemljama po prerađivaćkoj industriji.

„Analize pokazuju da ekonomska politika i politika resornih ministarstva treba da bude posebno naglašena kroz podršku industriji prerade i konzervisanja voća i povrća kao perspektivnoj u izvoznoj strategiji agrobiznisa jer više od polovine suficita u spoljnotrgovinskoj razmeni obezbeđuje ova grana“, naveo je Nikolić.

Nikolić je ukazao da je zaposlenost u poljoprivredi nesrazmerna njihovoj produktivnosti.

 „Srbija bi, kao evropski rekorder u pogledu zaposlenosti u agraru sa oko 506.000 ljudi, morala imati realno oko 360.000 zaposlenih, ali u procesu moderne poljoprivrede kojoj Srbija teži ako želi brže stope rasta – 4 ili 4,5 posto“, rekao je Nikolić. 

Finansijski direktor Atlantik grupe za Srbiju i Makedoniju Zoran Daljević rekao je da proizvodi preduzeća iz te grupe u Srbiji povećaju proizvodnju i izvoz, ali im je dugoročno bitna sirovinska baza, dobra zakonska regulativa, podrška države u izvozu i digitalizacija poljoprivredne proizvodnje kao jedan od bitnih standarda za ekonomski razvoj.

Milorad Sredanović iz Delta holdinga ukazao je da su poljoprivredni resursi u svetu ograničenai, a populacija raste, što je šansa Srbije da iskoriti agrar kao svoj važan resurs kojim se u budućnosti „ne sme igrati“

Sredanović sugeriše ozbiljnija ulaganja u navodnjavanje i bolje uskorišćavanje postojećih resursa, među kojima je I nedovoljno iskorišćen kanal Dunav-Tisa-Dunav jer Srbija zbog toga iz godine u godinu trpi katastrofalne štete merene milijardama.

Na dvodnevnom forumu Hrana za Evropu u Vrdniku prvi put je predstavljen Nacrt Studije o ekonomskom i društvenom razvoju - Srbija 2040“, a svoje utiske, primedbe i sugestije daće osim privrednika i predstavnici izvršne vlasti i resornih isntitucija.

Organizatori foruma Hrana za Evropu su Ekonomski institut i Društvo agrarnih ekonomista Srbije.


Ekonomski institut

Zadovoljni ste sadržajem? Prijavite se za besplatan bilten!