Reklama
  • Voćarstvo

Jagode na devet spratova

Gaje se u plastenicima, u specijalnim saksijama od stiropora, postavljam jedne iznad drugih na vertikalne nosače. Na svakom stubu, koji se po potrebi okreće oko ose, nalazi se devet saksija, a u njima su po četiri živića. Na ovaj način štedi se prostor oko deset puta, voda, đubrivo i pesticidi čak za 50-80 %. Lakše se sadi i bere, pa se ostvari ušteda u vremenu i radnoj snazi. A plodovi su odličnog kvaliteta.

Dosta vremena Milovan Savić iz Koceljeve, ekonomista po struci, proveo je istražujući šta bi mogao da proizvodi za zapadno tržište, a da ne uloži previše. Putovao je po mnogim zemljama, pratio savremena dostignuća i upijao nova saznanja. Odlučio se za jedan, za naše uslove pomalo neobičan način uzgoja jagode.

Da bih potrošačima obezbedio sveže plodove kad im vreme nije, opredelio sam se za vertikalni uzgoj jagoda - objašnjava Savić. - Tačnije, gajim ih u plastenicima, u specijalnim saksijama od stiropora, postavljam jedne iznad drugih na vertikalne nosače. Na svakom stubu, koji se po potrebi okreće oko ose, nalazi se devet saksija, a u njima su po četiri živića. Na ovaj način štedi se prostor oko deset puta, voda, đubrivo i pesticidi čak za 50 - 80 %. Lakše se sadi i bere, pa se ostvari ušteda u vremenu i radnoj snazi. A plodovi su odličnog kvaliteta. Redovi stubova, koji podsećaju na špalir, udaljeni su najmanje 110 centimetara. Razmak između dva stuba u redu je 0,8 metara. To je dovoljno da se ne stvara zasena i ne otežava prolaz.

Da bi jagode pristigle krajem marta ili početkom aprila, sade se prvog septembra. Saksije se pune specijalnim supstratom uvezenim iz Nemačke. Ali, uskoro će ga i Savić proizvoditi. Koristi samo zdrave i kvalitetne kontejnerske sadnice, proizvedene u matičnjacima zasnovanim od bezvirusnog sadnog materijala. To znači da moraju imati dobro razvijen koren i tri do pet listova. Pažljivo se sade, vodeći računa o tome da lišće i glavni pupoljak ostanu van saksije.

Plastenici od duple folije dugački su po trideset, široki osam i visine 3,8 metara. U njima se snakodnevno kontrolišu temperatura i vlažnost vazduha. Zagrevaju se od početka februara. S porastom temperature jagoda počinje da lista i cveta, a optimalna je oko deset stepeni. Cvetovi koji se pojave pre roka obavezno se zakidaju.

- U svim fazama razvoja, tokom zagrevanja plastenika jagoda mora imati dovoljno vode i hrane - dodaje Savić. - Zaliva se sistemom "kap po kap". Vlažnost zemljišta redovno a kontroliše, jer i višak vode može biti štetan. Preko sistema za navodnjavanje dodaju se i potrebna hrahiva. Više puta zakidaju se lozice i odstranju suvi ili oštećeni listov. Po potrebi, plastenici se provetravaju. Biljke se svakodnevno kontrolišu u prati se svaka promena. Prska se samo kada se utvrdi da je to neophodno. Ako se sve uradi kako treba zaštita je minimalna.

Berba počinje u rano proleće i traje oko trideset dana svakodnevno. Plodovi su ujednačeni, kvalitetni i nema potrebe za klasiranjem. Pakuju se u kutije od 250 grama i odmah isporučuju potrošačima. U prvoj godini po sadnici se ubere oko pola kilograma plodova koliko je dovoljno da se "pokriju" uložena sredstva. Druge godine prinos je veći, preko 700 grama po sadnici. Ako se uzmu u obzir cena, prinos i vreme sazrevanja, nije teško izračunati dobit.

Posle berbe nega se nastavlja. Zakidaju se stoloni, po potrebi zaliva, prihranjuje i štiti od bolesti i štetočina.

Na istom supstratu jagoda ostaje dve godine. Nakon tog on se menja i sade novi živići. Sortiment je raznovrstan. Za svačiji ukus se nađe po nešto.

Ovakav način uzgoja prvi i počeo da primenjuje Nikola Miletić iz Subotice - objašnjava naš sagovornik. - Uspešno sarađujemo i razmenjujemo isksutva. Želja nam je da što više ljudi započne ovakav posao i da zajedno osvojimo strano tržište.

Snežana Malinović

Zadovoljni ste sadržajem? Prijavite se za besplatan bilten!