Reklama
  • Agroekonomika

Koliko vrede hektari PKB-a

Zašto se državi žuri da po svaku cenu proda PKB? Osim 17.600 ha obradivog poljoprivrednog zemljišta ponuđen je i celokupni stočni fond (oko 26.000 grla), mehanizacija, građevinski objekti i zemljište, fabrika stočne hrane, fabrika za doradu semena, infrastruktura

Kakva će biti sudbina PKB-a i po kom modelu bi mogao da bude privatizovan biće poznato tek za mesec dana. Iako je prvi krug prodaje propao, ministar privrede Željko Sertić nije mogao da potvrdi da li će i kada biti raspisan drugi javni poziv za privatizaciju.

"Još nemamo konačno rešenje. Vode se razgovori na relaciji Vlade Srbije i grada Beograda. Odluku o PKB-u očekujemo za oko 30 dana", rekao je Sertić.

On je podsetio da u prvom pokušaju privatizacije nije bilo zainteresovanih iako je cena (154 miliona evra) bila spuštena na 50% od vrednosti imovine. Sledeća mogućnost je, kako je rekao, strateško partnerstvo ili spuštanje cene na 30% od procenjene vrednosti. Iako se između redova može pročitati da će drugog tenderskog kruga i sniženja cene ipak biti, u Nezavisnom sindikatu PKB-a ne misle tako. Nikola Lazić predsednik ovog sindikata smatra da je vrednost preduzeća čak potcenjena. "Smatramo da neće biti prodaje u drugom krugu. Čak i prva procenjena vrednost kapitala je bila bescenje. Po ovakvoj proceni ispada da hektar zemlje na Paliluli vredi dve, tri hiljade evra", ističe Lazić. On ukazuje da je PKB prošle godine prodao kompanijama "MPC" i "Lidl" ukupno pet hektara poljoprivrednog zemljišta u građevinskoj zoni za 700.000 evra/ha.

"Praktično od Pančevačkog mosta do Čente sva zemlja PKB-a je uz put i izuzetno je vredna", kaže Lazić. Najvredniji kapital korporacije je poljoprivredno zemljište čija je vrednost kako smatra potcenjena, jer u ovoj zoni hektar poljoprivrednog zemljišta vredi od 10.000 do 14.000 evra. Šta tačno od nekada ogromne imovine PKB-a država nudi potencijalnom investitoru? U pozivnom pismu navodi se da je na prodaju samo deo stalne imovine korporacije. I pored ovakve formulacije, naš sagovornik tvrdi da je oglašena prodaja praktično svega što je moguće prodati. Osim 17.600 ha obradivog poljoprivrednog zemljišta ponuđen je i celokupni stočni fond (oko 26.000 grla), mehanizacija, građevinski objekti i zemljište, fabrika stočne hrane, fabrika za doradu semena, infrastruktura... Lazić tvrdi da ovo preduzeće ima održivo poslovanje i da se radnicima redovno isplaćuju plate i doprinosi. Prema njegovom mišljenju država bi trebalo da PKB ostavi u državnom vlasništvu i da posluje po tržišnim principima. Ipak, bez obzira što zaposleni žele da im država i dalje bude poslodavac, dugovi ovog kombinata, koji je koncipiran da hrani Beograd, prema poveriocima dogurali su između 60 i 70 miliona evra.

Politika

Zadovoljni ste sadržajem? Prijavite se za besplatan bilten!