Rasadnik postoji od 1997 god. Ekspertsko rukovođenje rasadnikom vodi prof. dr Vladislav Ognjanov, redovni profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu na predmetu Oplemenjivanja voćaka i vinove loze. Autor je većeg broja selekcija jabuke stubastog tipa rasta, otpornih sorti jabuka na prouzrokovače bolesti, kao i većeg broja selekcije breskve ukjučujući i kruploplodne selekcije vinogradarske breskve.
Profesore Ognjanov, za par dana počinje vađenje i prodaja sadnica. Šta bi buduće kupce, bilo profesionalce ili amatere, trebalo da opredeli u kom radadniku da nabavljaju sadni materijal?
- Pre svega ne treba kupovati sadnice na pijacama od nepoznatih proizvođača. U Vojvodini postoji veći broj registrovanih rasadnika koji proizvode kvalitetan sadni materijal. Najbolje bi bilo sadnice kupovati u rasadnicima koji proizvode virus testiran materijal.
Koliko je bitno korišćenje bezvirusnog sadnog materijala?
- Sadnja bezvirusnog sadnog materijala je izuzetno zanačajna, pre svega, kod koštičavih voćnih vrsta. Virusi kao što je šarka, Prunus virus 7, je limitirajući faktor gajenja šljive, a u velikoj meri ugrožava intenzivnu proizvodnju kajsije i breskve. Zasnovani voćnjaci inficiranim materijalom najčešće se krče već u prve dve godine, nikada ne vrate investiciju, a zarazu prenose i na zdrava okolna stabla.
U stručnoj literaturi se uvek insistira na jesenjem podizanju voćnjaka. U čemu je prednost?
- Sadnja voćaka u jesen daje sadnicama vremenski period od dva do tri meseca da se prime, tj. da se ostvari funkcionalna veza između korenovog sistema i podloge, a sve to u vreme kada je vlažnost zemljišta optimalna. Sadnice posađene u jesen napreduju znatno brže od onih posađenih u proleće. Njih u proleće ne treba zalivati što u velikoj meri smanjuje ulog rada za zasnivanje voćnjaka. Na kraju prve vegetacije voćke posađene u jesen su i do 50% razvijenije nego one posađene u proleće. U jesen je izbor sadnog materijala puno bolji, kako po sortimentu, tako i po kvalitetu, jer se uvek prvo proda ono najkvalitetnije.
Na šta treba posebno obratiti pažnju prilikom podizanja voćnjaka?
- Kada su u pitanju plantažni voćnjaci, pre svega treba izvršiti hemijske analize zemljišta. Prema klimatskim karakteristikama područja gde će se saditi treba izvršiti izbor voćne vrste. Pre zasnivanja zasada, a na bazi hemijskih analiza treba uraditi meliorativno đubrenje, duboko oranje rigolovanjem na 50-60 cm, razmeravanje zemljišta i plan sadnje sa rastojanjima voćaka koja su za svaku sortu i podlogu drugačija. Izbor sorte za gajenje u velikoj meri zavisi od karakteristika tržišta i načina prodaje. Treba gajiti samo visoko kvalitetne sorte koje će jedine imati svoje pravo mesto na savremeno organizovanom tržištu.
Na jednom mestu u Vašem prodajnom katalogu sam naišao i na ovakvu rečenicu: "besplatan transfer tehnologije gajenja u toku čitavog perioda komercijalne eksploatacije breskvika". Šta to u praksi stvarno znači i, imate li informaciju da li ostali rasadnici nude ovakvu uslugu?
- U praksi to znači da novozasnovanim komercijalnim voćnjacima sa našim sadnicama dajemo besplatnu savetodavnu pomoć u trajanju od najmanje tri godine, odnosno do stupanja zasada u puno plodonošenje. Voćarima amaterima te usluge najčešće dajemo telefonom. Većina drugih rasadnika to nije u mogućnosti da uradi jer ne postoji dovoljna stručnost kadrova koju vode proces proizvodnje.
Koji su tendencije u oplemenjivanju voća u svetu, a šta Vi u svom rasadniku nudite od toga?
- Savremene tendencije idu u pravcu smanjenja bujnosti, postizanja vrhunske atraktivnosti i kvaliteta ploda. Posebno se obraća pažnja na ugrađivanje genetske otpornosti na prouzrokovače bolesti. MAVM rasadnik ima svoj sopstveni oplemenjivački program a, prati sva nova dostignuća u svetu sveobuhvatnom saradnjom sa vodećim svetskim naučnim institucijama i rasadnicima. Deo tog bogatstva može videti u katalogu.
Kolike su cene sadnica, i kako naši čitaoci mogu doći do njih?
- MAVM ima katalošku prodaju sadnica, po jedinstvenom cenovniku. Sadnice se mogu naručiti na Internet sajtu www.poljoprivreda.com/sadnice. Cene su iste kao i u svim većim rasadnicima u Vojvodini. One zavise od voćne vrste i kategorije sadnog materijala. Sadnice standardnog tipa rasta koštaju 150 din, a najskuplje su sadnice kalemljenog drena i kivija 500 i oraha 750 din.