Reklama
  • Organska proizvodnja

Trebaju li svetu GMO?

Za tridesetak godina broj stanovnika naše planete biće veći za dve milijarde ljudi. Za to vreme treba povećati količinu hrane na 70%, - to je prognoza Organizacija za hranu i poljopriovredu (FAO). Na dnevnom redu je nerešeno pitanje: da li će svetu biti dovoljno čiste organske hrane? Ili se stanovništvo Zemlje može prehraniti samo genetički modifikovanim organizmima (GMO)?

Mnogi naučnici problem gladi ne vezuju sa deficitom proizvoda, nego sa nepravilnom raspodelom hrane. Genetičari se ne slažu – hrane nije dovoljno, i svet mora da počne sa aktivnim korišćenjem GM hrane. Sporovi po ovom pitanju nikako da se stišaju. Protivnici GMO uveravaju, da bilo koja zemlja, koja počne aktivno koristiti proizvode genetičkih manipulacija, postaje eksperimentalni prostor. Uticaj genetski modifikovane hrane na organizam čoveka nije proučen, - pojašnjava direktor Nacionalnog udruženja genetske bezbednosti Jelena Šarojkina:

- Dve-tri decenije to je za čovečanstvo jedan tren, i mi još uvek ne možemo doći do validnih zaključaka. Imamo informaciju o krajnje negativnom uticaju GM proizvoda na pacove i hrčkove. Pre svega na njihovu reproduktivnu funkciju.

Ali postoji i mišljenje, da nove tehnologije, obrnuto, - čine zaštitu čoveka od bolesti, iznosi direktor Uprave tehničkog regulisanja Žitaričkog saveza RF Oleg Radin:

- Prilikom uzgajanja tradicionalnih proizvoda koristi se od 14 do 20 hemikalija kojima se oni obrađuju. Sve to dospeva u proizvode, koje mi trošimo. Za uzgajanje GM biljki, potrebno je od 1 do 3 vrste hemikalija. Tako da su po faktoru akumulisanja otrovnih hemikalija oni manje štetni. Uz to, obezbeđuje se 30% veći prinos. GMO se može uporediti sa atomskom energijom, koja se može koristiti u korisne i destruktivne svrhe.

Prema podacima međunarodne agencije za primenu agrobiotehničkih razrada (ISAAA), sada se preko 150 miliona hektara zemlje nalazi pod genetski modifikovanim kulturama. Najveća zemljišta su u Americi, Argentini; Brazilu i Kini. Trgovinski aranžmani obuhvataju osim gotovih proizvoda, i zapatentiranih tehnologija, gotova semena, propratne hemikalije za razlišite pesticide, kojima se moraju obrađivati njive. Velike pare zarađuju i proizvođači proizvoda takozvane čiste linije. U celom svetu je u modi da se vodi zdravi način života. Naravno on podrazumeva potrošnju organskih proizvoda, koji su obogaćeni vitaminima i nisu bili izloženi hemijskoj obradi.

Ljudi su spremni da plaćaju za prirodno povrće i voće, ističe predsednik Nacionalnog udruženja genetske bezbednosti Rusije Aleksandar Baranov:

- Bez obzira na krizu sa hranom, prodaja organskih proizvoda je i dalje na ranijem nivou i ima potražnju. Naprimer u Nemačkoj, trećina stanovništva koristi samo ove prehrambene proizvode. Potražnja je velika i u Rusiji. Pritom ovu vrstu proizvoda češće kupuju na pijacama, nego u prodavnicama.

U suštini, genetičari i "organičarski" farmeri su podelili uticajne sfere. Prvi se bave ishranom siromašnih zemalja, drugi – zemalja, koje nemaju na dnevnom redu pitanje nestašice hrane. Samo što je gladnih ipak više. Osim toga zemlje, koje beleže porast privrede, suočavaju se sa nedovoljnom količinom stočne hrane. I koliko god se ovoj tendenciji protivili pristalice zdravog načina života, za sada se tipuje na GMO.

Darija Manina Izvor: Glas Rusije, foto: EPA S ljubaznošću: www.vostok.rs

Zadovoljni ste sadržajem? Prijavite se za besplatan bilten!