Reklama
  • Reportaža

Vinski turizam – kako dalje?

Sremski vinogradarski rejon je najveći u Srbiji po broju registrovanih vinarija. Mnoge vinarije su samostalno investirale u razvijanje kapaciteta za prijem turista no i dalje ima dosta prostora za razvijanje jedinstvene vinske regije na Fruškoj gori

U okviru pratećeg programa Sajma vinogradarstva i voćarstva „VIVO Irig“ održanog 14. aprila 2019. god, organizovan je i panel posvećen vinskom i uopšte ruralnom turizmu, pod nazivom „VINSKI TURIZAM – KAKO DALJE“.

2019-vinski-turizam-irig
ĐURĐICA JOJIĆ NOVAKOVIĆ, JASMINA BELJAN ISKRIN, GORDANA RADOVIĆ

Sremski vinogradarski rejon je najveći u Srbiji po broju registrovanih vinarija. Mnoge vinarije su samostalno investirale u razvijanje kapaciteta za prijem turista no i dalje ima dosta prostora za razvijanje jedinstvene vinske regije na Fruškoj gori.

U ruralnim sredinama, pored osnovne delatnosti, druge delatnosti postaju sve značajniji izvor prihoda. Blizina banja, istorijskih i kulturnih spomenika, nacionalni parkovi i sl. dosta znače u razvijanju turističke destinacije. Privrednici i domaćinstva u Sremu i na Fruškoj gori imaju sve predispozicije za razvijanje ruralnog turizma.

Učesnici panela su bili:
1. GORDANA RADOVIĆ dr, direktor "Dnevnik - Poljoprivrednik" AD Novi Sad
2. JASMINA BELJAN ISKRIN MSc preduzetništva u turizmu, samostalni konsultant
3. MILENA JOCIĆ dipl. menadžer u turizmu i profesor geografije master, turistički inspektor
4. SLOBODAN SPASOVSKI sekretar Udruženja proizvođača grožđa i vina sa oznakom geografskog porekla Srem – Fruška gora
5. DRAGO CVIJANOVIĆ dr, redovni profesor, dekan Fakulteta za hotelijerstvo i turizam Vrnjačka banja, Univerzitet u Kragujevcu
6. ĐURĐICA JOJIĆ NOVAKOVIĆ mr, izvršni direktor Vinarije Mačkov podrum, moderator

Izlaganja panelista su bila sadržajna, izneli su dosta novih i interesantnih informacija a neki od najbitnijih zaključaka su sledeći:

  • Po podacima Svetske turističke organizacije Ujedininjenih Nacija (UNWTO) za 2017. godinu turizam čini 10% svetskog BDP-a i 7% svetskog izvoza (1,4 biliona USD), 1 od 10 poslova u svetu se odnosi na turizam, utiče na kreiranje novih radnih mesta, ekonomski rast i razvoj, jedina privredna grana koja konstantno raste poslednjih 10-ak godina bez obzira na svetsku ekonomsku krizu, i obezbeđuje mir i bezbednost, čuvanje kulturnih dobara, zaštitu okruženja i sl. Vinski turizam sve više dobija na značaju, kako se menjaju motivi ljudi da putuju, te se umesto klasičnih putovanja koja se odnose na „sunce-more-pesak“ sve više traže avanture, istraživanja novih destinacija i upoznavanja sa lokalnom kulturom, običajima i gastronomijom. Vinski turizam ne podrazumeva samo potrošnju u vinariji već se odnosi i na sve druge proizvode i usluge vinskih turista (prevoz, smeštaj, ishrana, suveniri, izleti i sl.).
  • Iz iskustava seoskih domaćinstava u Sloveniji, možemo da zaključimo da su za razvoj turizma značajni inovativni turistički sadržaji, udruživanje i specijalizacija.
  •  Novina u predstojećim IPARD programima je mogućnost da za novac konkurišu i poljoprivredna gazdinstva.
  • U izgradnji destinacije polaznu tačku s jedne strane predstavljaju Strategija razvoja turizma RS 2016.-2025. i odgovarajuća dokumenta za nivo pokrajine i opštine, a sa druge strane analiza tržišta. Turistička ponuda mora biti tržišno orijentisana i komercijalna.
  • Potrebno je i da promenimo način razmišljanja, od toga da je Irig „siromašna opština“ do toga da je to „destinacija koja ima izuzetne vrednosti“.
  • Bitno definisati ko je tačno nosilac razvoja turističke ponude, da li je to Turistička organizacija, opština, ili neka treća institucija.
  • Udruženje proizvođača grožđa i vina sa oznakom geografskog porekla Srem – Fruška gora je završilo elaborat za zaštitu geografskog porekla vina koja potiču iz ovog rejona. Kao ilustracija obima i značaja ovog elaborata dovoljna je činjenica da je do sada geografsko poreklo u Srbiji zaštitilo ukupno 30 vinarija (razvrstanih u nekoliko udruženja tj. Vinogorja), a samo Srem-Fruška gora broji 34 vinarije. Sledeći korak je zaštita geografskog porekla samo Fruškogorskog vinogorja, što je i bio inicijalni cilj Udruženja.
  • Brojne su koristi koje uživaju članovi Udruženja, od mogućnosti vršenja analize vina po povoljnim cenama u savremenoj laboratoriji FOSS WINE SCAN S02 koja je nabavljena uz pomoć AP Vojvodine, preko raznih vidova promocije, od aplikacije za mobilne telefone FruskaGoWine, preko učešća na značajnim manifestacijama, poput BeoWine Fair-a, pa do samostalnih promocija kao što je Salon vina Vojvodine koji je ove godine planiran da se održi u junu mesecu.
  • Prema podacima Republičkog Zavoda za statistiku, 2017. godine od ukupno 3.085.866 registrovanih turista u Srbiji, njih 1.035.205 ili 33% je posetilo Beograd, a 496.625 odnosno 16% region Vojvodine. Od toga, Sremsku oblast je posetilo 74.090 turista (15% od svih dolazaka u Vojvodini), a opštinu Irig 31.696 (43% svih dolazaka u Sremu). Od toga samu banju Vrdnik 28.798.a Iriški venac 2.898. Od banja u Srbiji, veću posetu imaju samo Vrnjačka, Bukovička i Soko banja. Opština Irig je najposećenija opština u Sremu. U opštini realizuje banjski, vinski, verski, manifestacioni, izletnički, tranzitni i ruralni turizam, a najviše u Vrdniku. Banja Vrdnik trenutno raspolaže sa 2 hotela i 1 specijalnom bolnicom za rehabilitaciju koji zajedno imaju 500 ležajeva, a u izgradnji je hotel sa novih 400 ležajeva. U domaćoj radinosti raspolaže se sa 620 ležajeva. U Vrdniku nedostaje šetališna zona, uređene staze, suvenirnica, organizovani prevoz na okolne turističke sadržaje, bolja saobraćajna i komunalna infrastruktura.
  • Nepravilnosti sa kojima se sreće turistička inspekcija se kreću od najblažih poput odsustva oznake za strujni napon, preko odsustva aspiratora ili rerne u kuhinji, do najgrubljih kao što su neprijavljen gostiju ili čitav objekat. Najveća novina koju donosi novi Zakon o turizmu koji stupa na snagu 01.07.2019. je ta da se ubuduće kategorizacija objekta može dobiti tek nakon izlaska Komisije koja će proveriti ispunjenost svih uslova potrebnih za kategorizaciju, što do sada nije bio slučaj. Još jedna novina u zakonu je prijava gostiju isključivo elektronskim putem.
  • Iako su naša sela danas osiromašena, devastirana i napuštena, sadrže velike potencijale za turizam i razvoj uopšte, pre svega kroz preradu mesa, voća i povrća, čime se postiže veća profitabilnost nego pukom prodajom sirovina. Takođe treba težiti da se što veći broj proizvoda proda „sa praga“.

Moderatorka, Đurđica Jojić Novaković je za kraj citirala organizatora ovogodišnje Međunarodne konferencije za vinski turizam (IWINETC), Entonija Svifta:

Budućnost je svetla za sve one koji razumeju da je vinski turizam dugoročno održiva poslovna prilika

Fedor Pušić
direktor Agencije za ruralni razvoj opštine Irig

Zadovoljni ste sadržajem? Prijavite se za besplatan bilten!