Proizvodni uslovi za šećernu repu trenutno su veoma nepovoljni. Dugotrajan nedostatak padavina, praćen visokim temperaturama i niskom relativnom vlažnošću vazduha, doveo je do izraženog vodnog i toplotnog stresa biljaka.
Od 20. jula do 10. avgusta, meteorološke stanice PIS-a u usevima šećerne repe registrovale su svega 0,8 do 6,4 mm padavina, uz prosečne srednje dnevne temperature od24,3 do 25,5 °C. U ovakvim uslovima na brojnim parcelama dolazi do sušenja i odbacivanja donjih listova i smanjenja funkcionalne lisne površine.
Proizvodnju dodatno otežava nepovoljna hidrološka situacija. Od 4. avgusta na području Bačke na snazi je zabrana zahvatanja vode iz kanala Hidrosistema Dunav–Tisa–Dunav, zbog izuzetno niskog vodostaja Dunava. Na površinama koje se navodnjavaju iz ovog sistema time je dodatno ograničena mogućnost ublažavanja posledica suše.
PEGAVOST LISTA – SITUACIJA VEOMA NEUJEDNAČENA
Iako vremenski uslovi u prethodnom periodu nisu bili povoljni za intenzivno ostvarenje infekcija i širenje Cercospora beticola, zdravstveno stanje useva značajno se razlikuje od parcele do parcele.
Zato se odluka o daljoj zaštiti ne može donositi samo na osnovu opšte situacije, već je neophodan pregled svake parcele.
Posebnu pažnju treba obratiti na useve koji se navodnjavaju i u kojima se registruje dalje širenje simptoma. Na takvim parcelama može biti opravdana primena fungicida radi očuvanja zdrave i funkcionalne lisne mase.
GUMOZA KORENA – DODATNI RIZIK
U pojedinim usevima registrovani su i simptomi gumoze šećerne repe, koju izaziva fitoplazma 'Candidatus Phytoplasma solani'.
Karakterističan simptom je promena strukture korena – on postaje gumast, savitljiv i gubi svoju čvrstinu, a obolele biljke se lakše čupaju iz zemljišta. Sa napredovanjem bolesti može doći do propadanja nadzemnog dela i razvoja sekundarnih truleži korena.
Tokom juna i jula u usevima su registrovane cikade Reptalus panzeri i Hyalesthes obsoletus, značajne u epidemiologiji ove fitoplazme.
Za već ostvarenu infekciju ne postoje kurativne mere, zato je sada najvažnije pregledati useve i utvrditi zastupljenost biljaka sa simptomima.
ŠTA SADA TREBA URADITI?
Pregledati svaku parcelu i proceniti stanje lisne mase.
Posebno pratiti useve koji se navodnjavaju i parcele na kojima se pegavost dalje širi.
Na parcelama sa izraženijim simptomima gumoze pratiti propadanje biljaka i stanje korena.
Kod useva sa značajnijim intenzitetom gumoze i propadanjem korena, u dogovoru sa šećeranom razmotriti mogućnost ranijeg vađenja.
U ovakvim ekstremnim proizvodnim uslovima nema jedinstvene preporuke za sve parcele. Odluke o zaštiti i daljoj proizvodnji potrebno je donositi na osnovu stvarnog stanja konkretnog useva.
Detaljne informacije, rezultate monitoringa i preporuke PIS-a pratite na portalu PIS-a, https://pissrbija.rs
