Usevi ječma su u različitim fazama razvoja i ali su i različitog zdravstvenog stanja što je uslovljeno rokom setve, gustinom sklopa, sortimentom, kao i do sada sprovedenim merama zaštite. U Vojvodini, u usevima iz ranijih rokova setve, na biljkama se pojavio list zastavičar.
U ovim usevima, naročito na parcelama gde se ječam tradicionalno gaji na većim površinama, već se mogu uočiti simptomi bolesti na gornjim listovima i to ramulariozne pegavosti i mrežaste pegavosti. Ovo je period kada se javljaju prvi simptomi ramulariozne pegavosti, koji su često teško uočljivi i mogu se lako pomešati sa fiziološkim pegama na listu.
Pojava ramulariozne pegavosti je uslovljena preklapanjem osetljive faze razvoja biljke i specifičnih vremenskih uslova. Najkritičniji period počinje od pojave lista zastavičara, kada biljke postaju posebno osetljive. Istovremeno, prisustvo vlage u vidu kiše, rose, kao i izražena temperaturna kolebanja i intenzivno sunčevo zračenje, dodatno pogoduju razvoju infekcije.
Ovaj patogen luči toksine poznate kao rubelini, koji postaju aktivni tek pod uticajem jakog UV zračenja. Upravo zbog toga, nagli prelazak sa oblačnog i vlažnog vremena na sunčane i tople dane može dovesti do nagle pojave nekrotičnih pega na listovima.
U narednom periodu prognozirane vremenske prilike dodatno pogoduju razvoju ovog patogena, zbog čega je neophodno pojačati kontrolu useva.
Za pravilnu identifikaciju ramulariozne pegavosti u polju mogu se koristiti sledeće karakteristike:
- pege su jasno ograničene lisnim nervima, što im daje oštre ivice;
- pravilnog su, najčešće pravougaonog oblika, veličine od jednog do tri milimetra;
- svaka pega okružena je svetložutim hlorotičnim prstenom;
- karakteristične su crvenkasto-smeđe boje i
- vidljive su sa obe strane lista, kako na licu tako i na naličju.
Ekonomski značaj ramulariozne pegavosti ječma ogleda se u smanjenju prinosa do 25 % kao i kvaliteta zrna usled promenjenog odnosa skroba i proteina.
Proizvođačima se preporučuje redovan obilazak parcela i pažljiv pregled biljaka, kako bi se na vreme utvrdilo prisustvo bolesti. S obzirom na specifičnu biologiju patogena Ramularia collo-cygni, kod ove bolesti se ne može pouzdano definisati klasičan prag štetnosti, jer se infekcije ostvaruju ranije, dok se simptomi javljaju kasnije, najčešće u fazi pojave lista zastavičara i klasanja.
Zbog toga se primena fungicida zasniva pre svega na proceni rizika (osetljivost sorte, istorija pojave bolesti, vremenski uslovi) i fenofazi useva. U usevima gde se registruju prvi simptomi na gornjim listovima, preporučuje se pravovremena primena registrovanih fungicida (na bazi aktivnih materija mefentriflukonazol ili protiokonazol), naročito u fazi zastavičara do početka klasanja.
Treba imati u vidu da su na području Srbije prisutne značajne razlike u fazama razvoja ječma i zdravstvenom stanju useva, te je neophodno pratiti regionalne preporuke i prilagoditi mere zaštite konkretnim uslovima proizvodnje. U pojedinim regionima je vreme tek za prvi fungicidni tretman, a negde su postignuti pragovi štetnosti za žitnu pijavicu.
Sve aktuelne informacije vezano za zaštitu bilja nalaze se na Portalu PIS-a na adresi https://pissrbija.rs
