U ravničarskim krajevima i na nižim nadmorskim visinama u toku je vađenje krompira ili je ono pri kraju. Na višim nadmorskim visinama pojedini kasniji usevi krompira još uvek imaju aktivnu cimu i nalaze se u fazi nalivanja i sazrevanja krtola (obronci planina Jelica i Rudnik, područje Ivanjice i dr.).
Na feromonskim klopkama širom Srbije registruje se kontinuirano prisustvo krompirovog moljca. Najveće brojnosti beleže se na području Leskovca, Niša, Kuršumlije, Jagodine, Novog Sada i Pirota, dok se niže, ali konstantne brojnosti registruju na području Beograda–Mladenovca, Čačka, Kosovske Mitrovice, Kraljeva, Loznice, Negotina, Sombora, Sremske Mitrovice, Šapca i Vranja. U ostalim regionima se beleže vrlo niske brojnosti.
USEVI KOJI JOŠ VEGETIRAJU
U kasnim usevima gde je cima još uvek zelena i funkcionalna, a vađenje nije planirano uskoro:
održavati optimalnu vlažnost zemljišta navodnjavanjem, gde za to postoje uslovi, kako bi se sprečilo stvaranje pukotina u bankovima;
sprovesti mere zaštite od krompirovog moljca primenom registrovanih insekticida, uz obavezno poštovanje karence i maksimalnog broja tretiranja.
USEVI ZRELI ZA VAĐENJE
U ravničarskim krajevima i na svim parcelama gde je krompir dostigao tehnološku zrelost, prioritet je što brže vađenje i sklanjanje krtola sa parcele.
Zrele krtole ne treba nepotrebno dugo ostavljati u zemlji, posebno u uslovima visokih temperatura i pojave pukotina, jer se povećava rizik od oštećenja krompirovim moljcem.
ZAŠTITA U SKLADIŠTU
Nakon vađenja:
sve otvore na skladištu obezbediti gustim mrežama;
održavati temperaturu ispod 10 °C;
redovno pregledati uskladištene krtole i uklanjati oštećene i zaražene;
po potrebi primeniti registrovane mere zaštite.
Posebno je važno da se krtole sa parcela na kojima je cima već propala što pre izvade i adekvatno uskladište.
