U vinogradima se uočava razvoj lisne mase, a u pojedinim zasadima došlo je i do pojave cvasti, što zavisi od sorte, ekspozicije vinograda i dr.
Sada je pravo vreme da se u vinogradima otpočne zaštita od prouzrokovača bolesti: pepelnice, crne pegavosti, crne truleži.
crna truleži vinove loze: najveći izvor zaraze su zaraženi grozdovi koji ostaju nakon berbe na čokotu ili žicama, kao i na bobicama koje padnu na tlo tokom jeseni. Na njima patogen prezimljava i već pri pojavi prvih listova može u vlažnim uslovima vršiti zarazu.
crna pegavost vinove loze: infektivni potencijal patogena je prisutan u vinogradima, na lastarima zaraženim protekle sezone. Takvi lastari se prepoznaju po sivobeloj boji, i na njima su prisutne crne “tačkice” koje predstavljaju piknide iz kojih u uslovima vlaženja cure spore koje vrše zarazu mladog zelenog tkiva.
Zaštitu od ova dva patogena diktiraju padavine, koje se u ovom periodu sezone izrazito lokalnog karaktera, često neujednačene i unutar samog regiona i teško predvidive. Prema jutrošnjem saopštenju RHMZ, postoje izgledi za padavine za pojedine delove naše zemlje za utorak, sredu i kraj nedelje. Zbog toga se preporučuje preventivna primena fungicida pre padavina, na bazi folpeta ili kaptana.
Međutim, u ovom trenutku, bez obzira na padavine, u fokusu mora biti zaštita od pepelnice vinove loze.
Pepelnica se poslednjih godina izdvaja kao jedno od najznačajnijih oboljenja u našim vinogradima. Za razliku od većine drugih patogena, ona se može intenzivno razvijati i bez prisustva padavina, naročito u gustim i slabije provetrenim zasadima. Tokom vegetacije se veoma brzo širi, što dovodi do naglog povećanja zaraze.
Posebno je važno sprečiti rane infekcije cvasti, jer se time značajno smanjuje rizik od pojave bolesti na grozdovima kasnije tokom sezone, i do 40%. Najpovoljniji uslovi za razvoj pepelnice su temperature između 20 i 27°C, a upravo takve temperature se očekuju krajem nedelje, nakon kraćeg zahlađenja.
Dodatni oprez potreban je u zasadima sa osetljivim sortama, kao što su Frankovka, Župljanka, Šardone, Muskat i dr.
Zbog svega navedenog, sada je pravi trenutak da se započne sa preventivnom zaštitom vinograda primenom fungicida na bazi meptildinokapa, fluksapiroksada ili ciflufenamida.
Pored bolesti, u vinogradima je registrovana i aktivnost pepeljastog grožđanog moljca. U toku je let leptira i polaganje jaja, a brojnost varira po regionima. Najveće brojnosti a samim tim i rizik od šteta tradicionalno se beleži u fruškogorskom, vršačkom, prokupačkom i smederevskom vinogorju.
Iako u ovom momentu u većini vinograda još uvek nema razvijenih cvasti koje su ključne za nastanak šteta, u zasadima gde se ovaj štetni organizam redovno javlja u većem intenzitetu preporučuje se primena insekticida na bazi cipermetrina, kako bi se sprečilo polaganje jaja.
Proizvođačima se preporučuje da prate stanje u svojim vinogradima i da dodatne informacije o merama zaštite, prilagođene regionu, pronađu na Portalu PIS-a, na adresi https://pissrbija.rs
