Reklama
  • Stav

Uz meso postajemo zavisni od uvoznog semena

nedelja, 26. januar 2025.

Španija je najveći evropski proizvođač svinja. Nemaju dovoljnu proizvodnju žitarica pa dobar deo uvoze, a značajne količine su iz Ukrajine. Kako oni uspevaju da proizvedu jeftiniju svinju od nas? Dakle, do Španije je više od 2.000 km, njihova cena plus trošak transpora i postoji interes da se to meso doveze do Srbije

Kada je ratarska proizvodnja u pitanju slobodno mogu reći da postajemo zavisnici od uvoznog semena. Dominiraju kukuruz i suncokret dok su ostale kulture manje zastupljene. Više od 40% ukupnih površina kukuruza zasejano je uvoznim semenom dok je kod suncokreta zastupljenost stranog semena više od 90%.

U prethodnoj godini na uvoz semena za ratarsku proizvodnju je iz Srbije izašlo oko 80 miliona evra. Pre 13 godina smo imali domaće hibride po ceni od 3.000 dinara po vreći (25.000 zrna), što je u tom trenutku iznosilo oko 500 kg merkantilnog kukuruza za količinu semena potrebnu za setvu 1 hektara, sada je potrebno oko 1.500 kg merkantilnog kukuruza da bi kupili seme za 1 hektar.

Zapostavljanjem domćih semenskih kuća guši se proizvodnja semena u Srbiji i vrlo brzo možemo doživeti sudbinu stočarske proizvodnje, naročito svinjarstva gde bez uvoza ne bi imali dovoljno svinjskog mesa za domaće potrebe.

 

Drugo šta smo imali, a više nemamo, je domaća proizvodnja mineralnih đubriva koja je u potpunosti zamenjena stranim. Prema analizi Info Tim Logistike u prethonoj tržišnj godini smo uvezli preko 900 hiljada tona NPK đubriva raznih formulacija, UREE, AN-a i KAN-a, a njihova vrednost iznosi više od 300 miliona evra.

Mi u poslednje vreme imamo vrlo jeftine ratarske proizvode. Kukuruz, pšenica i suncokret imaju niske cene, mogu reći i među najnižim u svetu. Osnovni razlog je slaba domaća potrošnja što dovodi do stvaranja viškova, a oni se jedino mogu rešiti izvozom. Troškovi transporta nisu mali, što pravi negativnu razliku prema svetskim cenama, a to ѕnači da u ovim okolnostima mi ne možemo imati cene kao što su u Parizu, Budimpeti ili Čikagu. U prethodnoj tržišnoj godini smo izvezli 2,38 miliona tona kukuruza u vrednosti od 398,5 miliona evra, što čini 36,6% proizvedenog zrna. Izvezli smo 1,13 miliona tona pšenice u vrednosti od 217 miliona evra.

Mi smo i uvoznici soje. U prethodnoj TG 23/24 smo uvezli 110.000 tona, dok u novoj TG 24/25 za prva tri meseca smo uvezli više, odnosno 143.000 tona a iz Hrvatske čak 100.000 tona.

Na uvoz mesa i mleka izdvajamo oko 400 miliona evra. Analizu uvoza mesa ćemo detaljnije obraditi jer se mleko i izvozi, pa je uveženo za 148, a izveženo za 100 miliona evra.

Kada je uvoz mesa u pitanju prednjači uvoz svinjskog. Računajući smrznuto, sveže, sušeno meso i masnoće iznosi 203,5 miliona evra što čini 83,1% finansijskog dela ukupnog uvoza mesa različitih kategorija, a to je za 70 miliona evra više nego prethodne godine. Za uvoz goveđeg mesa izdvojeno je 18,43 miliona evra što je 1,9 miliona više nego prethodne godine.

Beležimo pad uvoza ćurećeg sa 13 M€ u 22/23 na 11,6 M€ u 22/24 i živinskog mesa sa 18 miliona evra na 11,4 M€.

Kao pojedinačna kategorija najviše uvozimo svinjsko meso smrznuto bez kostiju. Od novembra 2023. do kraja oktobra 2024. smo uvezli 35,6 hiljada tona te vrste mesa u vrednosti od 122,5 miliona evra. Najveći dobavljači su nam Španija i Rusija.

Iz Španije je stiglo 18.000 tona gde je cena u novembru 2023. bila 3,7 €/kg a u oktobru 2024. 3,5 €/kg. Drugi dobavljač po veličini je Ruska Federacija, od njih smo uvezli 11,6 hiljada tona. Interesantno je to što je meso iz Rusije jeftinije od mesa iz Španije pa je u novembru 2023. cena bila 3,16 €/kg, a u oktobru 2024. 3,06 €/kg.

Možete primetiti da je i kod njih trend pada cene, ali uz znatno manje oscilacije. Takođe je zanimljivo da je Rusija pre 10 godina od nas uvozila meso i za jednu deceniju od uvoznika postali su izvoznik. Dodao bih još jedan zanimljiv podatak, u decembru smo imali rekordan uvoz svinjskog mesa bez kostiju 4.776 tona po prosečnoj ceni od 3,3 €/kg.

Ono šta je dodatno zabrinjavajuće je veliki uvoz živih životinja. Teladi i junadi do 300 kg smo uvezli oko 5.500 tona za godinu dana, dok je situacija sa živom prasadi dosta teža, njih smo uvezli 12.300 tona što je povećanje za više od 20% u odnosu na prethodnu godinu. Ubedljivo najviše prasadi smo uvozli iz Danske, ukupno 8.200 tona.

Imamo najnoviji podatak za decembar kada smo uvezli nešto više od 1.000 tona prasadi, iz Mađarske 547 tona po ceni od 2,76 €/kg i 462 tone iz Danske po ceni od 3,16 €/kg.

Ukazao bih na još nekoliko faktora ne ulazeći u kvalitet mesa koje se uvozi, ali za to nemamo pouzdane podatke. U Španiji je dozvoljena potrošnja i prerada GMO hrane, kod nas to nije dozvoljeno, ne znamo da li se kontroliše meso koje uvozimo i da li je to nekome bitno kako su hranjene svinje u Španiji. Eto da navedemo Španiju kao primer, oni su najveći evropski proizvođači svinja, Španija nema dovoljnu proizvodnju žitarica pa dobar deo uvozi a značajne količine su iz Ukrajine. Kako oni uspevaju da proizvedu jeftiniju svinju od nas? Dakle, do Španije je više od 2.000 km, njihova cena plus trošak transpora i postoji interes da se to meso doveze do Srbije.

U decembru je cena svinjskih polutki u Španiji bila od 1,94 do 2,02 €/kg u zavisnosti od mesnatosti. Prasad u Danskoj po komadu su bila od 55 do 56 evra, u Mađarskoj 60 evra dok su najjeftinija bila u Holandiji 40 do 45 evra po komadu, a kilaža se kreće u rasponu 25 do 30 kg.

Pred Srbijom je ozbiljan zadatak, zapravo za sve one koji žele opstanak svinjarstva u Srbiji - KAKO PROIZVESTI JEFTINIJU SVINjU OD ŠPANIJE I RUSIJE?

U prethodnoj tržišnoj godini na uvoz đubriva, semena, mleka, mesa, junadi, teladi i prasadi smo izdvojili preko 850 miliona evra dok smo na izvoz kukuruza, pšenice i ječma u istom periodu ostvarili prihod od 645 miliona evra.

Info Tim Logistika

Aleksandar Kutlešić

Info Tim Logistika

Uz meso postajemo zavisni od uvoznog semena

Zadovoljni ste sadržajem? Prijavite se za besplatan bilten!