Elektronska prijava sezonskih radnika značajno je smanjila rad na crno u poljoprivredi, ali nije rešila jedan od najvećih problema proizvođača – nedostatak radne snage
Za šest godina rada portala za prijavu sezonaca registrovano je više od 100.000 radnika, dok je kroz poreze i doprinose obračunato više od 2,4 milijarde dinara.
Pre uvođenja elektronskog sistema 2019. godine, prema podacima NALED-a, gotovo 95 odsto sezonaca radilo je neprijavljeno, bez zdravstvenog i penzijskog osiguranja i zaštite u slučaju povrede na radu. Procedura je tada bila komplikovana i poslodavcima je za administraciju jednog radnika bilo potrebno i do pet sati mesečno.
Danas prijava traje svega nekoliko minuta, a poslodavac unapred zna koliko će platiti poreze i doprinose za svaki dan angažovanja. Godišnje se u proseku prijavi oko 30.000 sezonaca, najviše tokom juna, jula i avgusta.
Ipak, proizvođači navode da je sve teže pronaći ljude spremne da rade u njivama i voćnjacima. Poslovi poput berbe, sadnje i okopavanja zahtevaju svakodnevni fizički rad na otvorenom, često na visokim temperaturama, pa ni više dnevnice ne uspevaju uvek da privuku dovoljno radnika.
Branko Ostić sa gazdinstva ”Ostić“ iz sela Mađelos kaže da je prijavljivanje sezonaca pozitivna mera, jer radnicima obezbeđuje osnovna prava, ali da ključni problem ostaje isti - kada sezona počne, nema dovoljno ljudi.
Najveći nedostatak radnika beleži se kod berbe i drugih fizički zahtevnih poslova na otvorenom. Lakše se pronalaze sezonci za kraće poslove, poput sortiranja i pakovanja proizvoda u zatvorenom prostoru.
Sezonske poslove najčešće prihvataju nezaposleni, penzioneri, studenti i ljudi iz ruralnih sredina koji žele dodatnu zaradu. Najviše prijavljenih radnika ima između 40 i 60 godina, dok je odnos muškaraca i žena gotovo izjednačen.
Za neprijavljivanje sezonaca propisane su i novčane kazne. Pravna lica mogu biti kažnjena sa 100.000 do milion dinara, preduzetnici sa 10.000 do 300.000, a fizička lica-poslodavci sa 5.000 do 150.000 dinara.
Elektronski sistem je tako formalizovao veliki deo sezonskog rada, ali nije odgovorio na pitanje koje sve više muči proizvođače - ko će raditi kada berba ne može da čeka?