Kako piše Index.hr, mesec dana od početka rata u Iranu, sve veća nestašica sirove nafte preti da preraste u nešto mnogo gore: nestašicu gotovo svega.
Sukob na Bliskom istoku ograničio je protok nafte i prirodnog gasa kroz Hormuški moreuz, čime je globalno snabdevanje smanjeno za otprilike petinu. Ovaj poremećaj nije samo izazvao nagli rast cena goriva, već je smanjio i zalihe petrohemijskih proizvoda neophodnih za izradu svakodnevnih predmeta poput obuće, odeće i plastičnih kesa, piše CNN.
Pritisak se sada širi na sve delove potrošačkog tržišta, uz rast cena materijala poput plastike, gume i poliestera. Posledice su za sada najočiglednije u Aziji, koja čini više od polovine svetske proizvodnje i u velikoj meri zavisi od uvoza nafte i drugih sirovina.
-
U Južnoj Koreji, gde građani panično kupuju kese za smeće, vlada je pozvala organizatore događaja da smanje upotrebu jednokratnih predmeta na najmanju moguću meru.
-
Tajvan je uspostavio telefonsku liniju za proizvođače koji ostaju bez plastike.
-
Uzgajivači pirinča su lokalnim medijima izjavili da bi mogli da podignu cene jer ne mogu da nabave kese za vakuumiranje.
Ugrožena medicinska oprema i hrana
U Japanu je naftna kriza podstakla strah da pacijenti sa hroničnim otkazivanjem bubrega neće moći da prime terapiju zbog nestašice plastičnih medicinskih cevčica koje se koriste u hemodijalizi. Istovremeno, malezijski proizvođači rukavica upozoravaju da nestašica nusproizvoda nafte potrebnog za izradu gumenog lateksa ugrožava globalno snabdevanje medicinskim rukavicama.
„Ovo se vrlo, vrlo brzo preliva na sve: pivo, testeninu, čips, igračke, kozmetiku“, rekao je Dan Martin, suvoditelj poslovne inteligencije u firmi Dezan Shira & Associates.
To je zato što je plastične čepove, gajbe, kese za grickalice i kontejnere sve teže nabaviti. „Derivati nafte su takođe potrebni za proizvodnju lepka za obuću i nameštaj, industrijskih maziva za mašine, kao i rastvarača za boje i čišćenje“, dodao je Martin.
Pritisak na globalnu ekonomiju
Poremećaji na tržištu robe i u proizvodnji stvaraju pritisak na rast globalne inflacije i opterećuju ekonomski rast. Proizvođači plaćaju više za energiju i sirovine, što utiče na profitne marže i počinje da podiže cene za potrošače. Rastući troškovi goriva ometaju putovanja i logistiku, dok bi ograničene zalihe drugih sirovina s Bliskog istoka, poput đubriva i helijuma, mogle dovesti do poskupljenja hrane i elektronike.
„S tako složenim posledicama suočavamo se u trenutku kada mnoge ekonomije imaju ograničen prostor za ublažavanje šokova“, objavio je Međunarodni monetarni fond u ponedeljak na svom blogu. „Svi putevi vode ka višim cenama i sporijem rastu.“
Nema izlaza
Države su počele da oslobađaju istorijske količine nafte iz strateških rezervi. Međutim, veći deo šire snabdevačke krize proizlazi iz nestašice nafte kao ključne sirovine za sintetičke materijale, za koje proizvođači imaju znatno manje zaliha i nemaju zamenu.
Neke petrohemijske kompanije u Aziji poslednjih nedelja su smanjile proizvodnju ili proglasile višu silu zbog ograničenih sirovina. Južna Koreja je iskoristila obustavu američkih sankcija na određene ruske naftne proizvode kako bi kupila prvu pošiljku nafte iz Moskve od početka rata u Ukrajini, dok je Seul uveo i zabranu izvoza nafte radi očuvanja domaćeg snabdevanja.
Skok cena plastike: Prema podacima ICIS-a, cene plastičnih smola u Aziji porasle su za čak 59% na rekordne nivoe od kraja februara.
-
Na Tajlandu su cene celofanskih kesa porasle za 10%.
-
U Indiji su cene plastičnih čepova za flaširanu vodu porasle četiri puta.
-
Najveći proizvođač instant testenine u Južnoj Koreji, Nongshim, ima zaliha ambalaže za još samo mesec dana.
Poremećaj se širi na Zapad
Budući da je Azija prva osetila udar, novi problemi ne slute na dobro za ostatak sveta. Bliski istok ne proizvodi samo naftu, već prema podacima Morgan Stanley-a osigurava i:
-
45% sumpora (za đubriva)
-
33% helijuma (za poluprovodnike i zdravstvo)
-
22% uree i amonijaka (za poljoprivredu)
Američki poljoprivrednici već plaćaju trećinu više za uvoznu ureu, dok indijski proizvođači kondoma prijavljuju zastoje zbog nedostatka silikonskog ulja i ambalaže.
„Slično kao tokom pandemije kovida, šok se odvija u fazama – talas poremećaja u lancima snabdevanja kreće se ka zapadu“, napisali su analitičari J.P. Morgana. Oni navode da glavni izazov više nije cena, već fizička nestašica.
Strategije preživljavanja
Neki proizvođači, poput Ćiu Juna (Qiu Jun) iz Kine, zauzeli su pristup čekanja. On navodi da je cena poliesterskih granula skočila za 50%, što klijenti ne žele da plate, pa njegova fabrika radi samo na ispunjenju starih narudžbina.
Drugi pokušavaju da smanje troškove tanjom ambalažom. U Indoneziji kompanije smanjuju debljinu plastike, a neki razmatraju prelazak na papir ili staklo. Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi prilagođavanje proizvodnih linija moglo trajati do godinu dana, dok je reciklirana plastika i dalje pet do sedam puta skuplja od one dobijene iz fosilnih goriva.
„Čak i ako se situacija u Hormuškom moreuzu sutra normalizuje, biće potrebno barem nekoliko meseci pre nego što se uspostavi privid normalnog stanja“, zaključuje Stephen Moore, osnivač MLT Analyticsa.