U sistemu koji svake godine raspodeljuje više od 100 milijardi dinara agrarnih podsticaja, pitanje transparentnosti i kontrole trošenja javnog novca postaje sve važnije.
Sistem podsticaja u poljoprivredi u Srbiji godišnje raspolaže sa više od 100 milijardi dinara, a između 280.000 i 300.000 poljoprivrednika svake godine podnese zahtev za subvencije. Zbog toga je, prema oceni NALED-a, neophodno uspostaviti javni registar podsticaja, kako bi raspodela sredstava bila transparentnija, a kontrola efikasnija.
Kako navode, Ministarstvo poljoprivrede je u novoj Strategiji već prepoznalo potrebu za uvođenjem takvog registra, dok NALED predlaže da on bude elektronski i povezan sa platformom eAgrar, što bi omogućilo bolju kontrolu isplata i sprečilo duplo finansiranje.
Registar podsticaja, čije je formiranje predviđeno i Zakonom o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, omogućio bi jasniji pregled raspodele sredstava, smanjenje administrativnih troškova i donošenje agrarnih politika zasnovanih na pouzdanim podacima.
U Srbiji je registrovano više od 500.000 poljoprivrednih gazdinstava, a samo u 2024. godini za podsticaje je isplaćeno oko 102 milijarde dinara, od čega je približno 52 milijarde dinara izdvojeno za direktna plaćanja, poput subvencija po hektaru, premija za mleko i podsticaja u stočarstvu.
NALED podseća da je transparentnost agrarnih podsticaja u Evropskoj uniji standard, jer u državama članicama postoje javni elektronski registri sa podacima o korisnicima, iznosima i merama iz kojih su sredstva isplaćena.
Među preporukama Sive knjige za sektor hrane i poljoprivrede nalaze se i digitalizacija knjige polja, unapređenje okvira za razvoj organske proizvodnje, ukidanje PDV-a na donacije hrane i uspostavljanje zakonskog okvira za regenerativnu poljoprivredu.
