I pored rekordnog agrarnog budžeta od 1,2 milijarde evra, domaća poljoprivreda ove godine beleži novi pad proizvodnje. Prema procenama, štete od suše i umanjenih prinosa mogle bi da premaše i sam iznos budžeta – samo u proizvodnji kukuruza gubici dostižu oko 520 miliona evra, dok su ukupne štete u ratarstvu procenjene na više od 1,5 milijardi evra.
Ovogodišnji rod kukuruza biće manji za 12,9 odsto, soje za 12, a šećerne repe za 6,1% u odnosu na prošlu godinu. U voćarstvu, malina je podbacila 12,2%, dok je rod višnje prepolovljen, a jedino su pšenica i suncokret zabeležili blagi rast – 26,9%, odnosno 2,9%. U poređenju sa desetogodišnjim prosekom, rezultati su još lošiji: soja je podbacila 44%, kukuruz 27%, a šećerna repa 17%. Da država jeste svesna problema, ali ne deluje u skladu s tim, smatra prof. dr Ana Vuković Vimić sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu. ”Usvojen je Program prilagođavanja klimatskim promenama, ali se ne sprovodi. Strategija poljoprivrede istekla je 2024. godine, a nova još nije pripremljena.
Mnoge mere ostaju mrtvo slovo na papiru“, upozorava ona. Prema njenim rečima, klimatske promene su Srbiju od 2015. do 2025. koštale najmanje 6,8 milijardi evra, a gubici će rasti jer se temperatura u zemlji kontinuirano povećava. ”Do sredine veka klima će iz vlažne preći u suvu subhumidnu, a u delovima juga i severoistoka u polusušnu. Bez promena u načinu upravljanja vodama i sistemskog ulaganja u akumulacije, situacija će se dodatno pogoršavati“, kaže profesorka. Ona smatra da bi štete mogle biti značajno smanjene boljom saradnjom nauke i proizvođača i stvaranjem centralizovanog portala sa preporukama za adaptaciju poljoprivrede klimatskim promenama. ”Takve digitalne mape rizika postoje u Evropi, a kod nas još ne. Kada bi svaki proizvođač mogao jednim klikom da vidi preporuke za svoj region, efekti bi bili vidljivi već u narednoj sezoni“, ističe Vuković Vimić.
U međuvremenu, dok se problemi gomilaju, cene hrane u Srbiji rastu brže od svih drugih. U poslednjih 12 meseci inflacija je iznosila 4,7 odsto, dok je povrće poskupelo 13,2, a voće čak 30,8 procenata. Od početka 2021. do danas cene hrane porasle su više od 65 procenata – čak 40 odsto brže od ostalih cena. ”Država nije uradila gotovo ništa da ublaži efekte klimatskih promena na proizvodnju hrane. A staro pravilo i dalje važi – ko ne plati na mostu, platiće na ćupriji“, zaključuje profesorka.