Žetva ječma ove godine počela je neuobičajeno rano, a prvi rezultati pokazuju da su na pojedinim parcelama prinosi bolji od očekivanih. Ipak, ratari upozoravaju da dobar rod ne znači mnogo ako cena ostane na sadašnjem nivou
Goran Filipović, ratar iz Kisača i predsednik Inicijative za opstanak poljoprivrednika Srbije, završio je žetvu ječma na oko šest hektara. Kako kaže, prinos ga je iznenadio.
”Imao sam oko sedam tona po hektaru, što je za ovakvu godinu više nego zadovoljavajuće. Očekivao sam između četiri i pet tona“, kaže Filipović.
Prema njegovim rečima, ječam je uspeo da iskoristi ono malo vlage koje je bilo dostupno tokom vegetacije. ”Ječam je završio vegetaciju ranije nego pšenica, dok je još bilo nešto vlage. Kvalitet je dobar, hektolitar je oko 64, što je za ovako sušnu godinu jako zadovoljavajuće“, navodi on.
Ono što zabrinjava jeste otkupna cena. Filipović kaže da se trenutno za kilogram ječma nudi oko 18 dinara, što smatra poražavajuće niskim. ”Računao sam da će cena biti oko 24 dinara, ali ovo je baš malo. Sa kompletnom agrotehnikom i dobrim prinosom biću na nekoj pozitivnoj nuli, možda u blagom plusu. A pitanje je šta će biti kod onih kojima je rod mnogo slabiji“, ističe Filipović.
Dodaje da je primenio punu agrotehniku - setva je obavljena 10. oktobra, uz đubrenje u jesen, prihranu azotom u proleće i tri tretmana zaštite od bolesti i insekata. Ipak, uz sadašnju cenu i troškove žetve, zarada je minimalna.
Posebno ga zabrinjava to što je žetva počela mnogo ranije nego ranijih godina. Kako navodi, poljoprivredom se bavi više od tri decenije i ne pamti da je ječam skidao pre 20. juna.
”Obično smo skidali od 20. juna do 5. jula. Biljkama se skraćuje vegetacija, verujem zbog klimatskih promena. Biljka je osetila da nema vode i požurila je da završi vegetaciju pre velikih vrućina“, objašnjava Filipović.
Za pšenicu nije toliko optimističan. Ona stiže dve do tri nedelje kasnije u odnosu na ječam i, prema stanju koje vidi na parcelama, mogla bi da pretrpi znatno veće gubitke.
Odmah posle žetve, Filipović je na istoj njivi posejao suncokret kao drugi usev. Kaže da je to šansa, ali i rizik, jer nema sistem za navodnjavanje. ”Ako bude još neke kiše, suncokret može da stigne i da rodi. Ako dođu ekstremne vrućine i ne bude padavina, može da bude samo dodatni trošak. U najgorem slučaju ostaće kao zelena masa za zaoravanje“, kaže Filipović. -
