Iz godine u godinu površine pod krompirom, poljoprivredne kulture koja predstavlja jednu od najznačajnijih na trpezama na jugu Srbije su sve manji. Takav slučaj je i sa ovogodišnjom sezonom na području opština u Pčinskom okrugu, gde je prema podacima iz Zavoda za poljoprivredu ove godine bilo zasejano manje od tri stotine hektara. Reč je o zasadima krompira isključivo na individualnim poljoprivrednim gazdinstvima. Ovde organizovane proizvodnje krompira, uprkos povoljnim zemljišno-meteorološkim uslovima odavno nema.
– Suša je učinila da rod belog i crvenog krompira, koji mi najčešće gajimo ove godine bude lošijeg kvaliteta. Plod je sitniji i mekši. Naši zasadi na nekoliko desetina hektara uglavnom zadovoljavaju naše potrebe za stočnu ishranu, a viškovi idu na pijacu. Prodavaćemo krompir po ceni od 100 do 120 dinara – objašnjava za „Politiku” Dejan Ivanović iz Moštanice kod Vranja. On podseća na tradicionalnu temu kada je u pitanju poljoprivreda uopšte, pa i gajenje krompira, a to je poskupljenje kako semenskog materijala, tako i neophodne hemijske podrške.
Uvozni krompir koji u ovdašnje prodavnice stiže iz zemalja EU prodaje se u zavisnosti od kvaliteta od 80 do 160 dinara za kilogram. Džak krompira od 10 kilograma je između 780 i 820 dinara i reč je o žutom i crvenom krompiru ranih sorti. Pre izazovom manje ponude i veće cene biće ove jeseni i zime oni „krompirski gurmani” koji su navikli na crveni – kasni krompir sa brdsko-planinskih područja juga Srbije, naročito zgodan za pečenje u rerni i konzumiranje sa različitim vrstama sireva. Reč je o Svetom Iliji i Poljaničkom kraju u vranjskoj opštini, kao i Vlasini rid i selima Donja i Gornja Ljubata u opštini Bosilegrad.
– Rod je drastično manji ove godine. Suša nije jedini razlog, ali svakako da je najviše uticala da krompir bude usitnjen i manje tvrd. Ponuda kada je u pitanju moje domaćinstvo biće manja za celu trećinu. Troškove proizvodnje moraćemo da pokrijemo kroz višu cenu, pa bi ona mogla da za planinski krompir bude između 150 i 200 dinara, ali nisam siguran da vam to mogu i potvrditi sa sigurnošću, jer možda i neće biti viškova za „stalne mušterije” – prva je ocena za „Politiku” koju dobijamo od Stamenka Stamenkovića, koji se osim kuvarskim bavi i poslom uzgoja krompira u brdsko-planinskom području oko Svetog Ilije, prema granici sa Severnom Makedonijom.
Sa Vlasine i iz Bosilegrada kada je krompir u pitanju stižu slične procene. Uz to kada je ova namirnica u pitanju dodatak na aktuelnu cenu predstavljaju troškovi transporta do pijace u Vranju, koja se od ovog područja nalazi udaljena od 40 do 80 kilometara.