Mreža srednjih škola koje obrazuju kadrove za poljoprivredu, proizvodnju i preradu hrane u Srbiji i dalje je široka, ali je interesovanje za te profile sve slabije. U više od 50 škola učenici mogu da biraju između 13 stručnih profila, ali mnoga odeljenja ostaju poluprazna, a ukupna popunjenost ovih ustanova kreće se između 60 i 65 odsto.
Zbog toga su mnoge škole primorane da gase pojedine smerove ili da se okreću drugim oblastima. Među najupadljivijim primerima je profil prerađivač mleka, koji u celoj zemlji pohađa svega 17 učenika – 11 u Mlekarskoj školi u Pirotu i šestoro u Šapcu.
U Vinarskoj školi ”Sveti Trifun“ u Aleksandrovcu ugašen je smer vinar-vinogradar, pošto je prošle godine za njega bio zainteresovan samo jedan đak. Taj profil danas postoji još jedino u Irigu, pod nazivom tehničar vitikulture i enologije.
Predsednik Zajednice srednjih škola u poljoprivredi, proizvodnji i preradi hrane i direktor škole u Aleksandrovcu Branko Rajčić kaže da se gotovo sve ove ustanove nalaze u teškom položaju. Kao jedno od mogućih rešenja vidi stipendiranje učenika, po uzoru na dualno obrazovanje, kako bi država dodatno motivisala đake da biraju ove profile.
On ukazuje i na druge probleme – nerešeno pitanje korišćenja državnog zemljišta i izostanak ulaganja u mehanizaciju, zbog čega pojedine škole rade sa zastarelom opremom. Dodatni problem je i odnos mladih prema poljoprivredi, jer sve manje njih želi praksu na školskim ekonomijama, u plastenicima ili štalama.
Izuzeci ipak postoje. Poljoprivredna škola „Beograd“ uspeva da popuni sva mesta, a najveće interesovanje vlada za smer veterinarski tehničar. Nešto povoljnija situacija je i u Vojvodini, gde škole imaju veću podršku pokrajinskih institucija.
Sagovornici upozoravaju da bez jače podrške države, stipendija i ulaganja u školsku infrastrukturu srednje poljoprivredne škole teško mogu da opstanu, što bi dugoročno moglo da oslabi i domaći agrar.
