Broj učenika poljoprivrednih i šumarskih smerova u Srbiji smanjen je za 39,1 odsto u poslednjih 12 godina, dok je broj studenata poljoprivrede, šumarstva i veterine opao za gotovo trećinu. Istovremeno, svega 5,3 odsto rukovodilaca poljoprivrednih gazdinstava ima formalno poljoprivredno obrazovanje ili obuku, pokazuje istraživanje prof. dr Natalije Bogdanov, pripremljeno za Ambasadu Kraljevine Holandije u Srbiji
Prema izveštaju Green Education in Serbia, u školskoj 2025/26. godini poljoprivredne i šumarske obrazovne programe pohađala su 10.463 učenika, što je 39,1 odsto manje nego 2013/14. godine. Njihovo učešće u ukupnom broju srednjoškolaca smanjeno je sa 7,4 na 4,7 odsto.
Sličan trend beleži se i na fakultetima. Na studijskim programima poljoprivrede, šumarstva i veterinarske medicine u 2025/26. godini bilo je 5.907 studenata, odnosno 31,9 odsto manje nego 2015. godine.
Istraživanje ukazuje i na nepovoljnu obrazovnu i starosnu strukturu poljoprivrednika. Čak 94,7 odsto rukovodilaca gazdinstava oslanja se isključivo na praktično iskustvo, dok 53,4 odsto poljoprivrednih radnika ima najmanje 55 godina.
Iako Srbija raspolaže mrežom od 53 specijalizovane poljoprivredne škole i još 31 školom sa srodnim programima, postojeći obrazovni kapaciteti nisu dovoljno iskorišćeni. Nastava je pretežno teorijska, praktična obuka često nedovoljna, a saradnja škola, fakulteta i privrede slaba.
Poslodavci upozoravaju da mladima po završetku školovanja često nedostaju veštine potrebne za samostalan rad, dok se poljoprivreda i prehrambena industrija već suočavaju sa nedostatkom radne snage.
Kao jedan od mogućih pravaca unapređenja, istraživanje predlaže snažnije povezivanje obrazovnih institucija, savetodavnih službi i proizvođača, kao i razvoj poljoprivrednih škola u regionalne centre za praktičnu obuku i prenos znanja.
Saradnja sa Holandijom mogla bi da doprinese razvoju održive i regenerativne poljoprivrede, digitalizacije i savremenih metoda nastave.
