Nekada je prva asocijacija na začinsku papriku bio jug Srbije i okolina Leskovca. Međutim, slika se promenila. Danas je sever zemlje, a posebno Vojvodina, postao centar prerađivačke industrije i dehidracije povrća. Primer zemljoradničke zadruge ”Zlatno zrno“ iz Gložana pokazuje kako se organizovana proizvodnja pretvara u siguran izvoz.
Izvozni gigant: 90% ide preko granice
Statistika je ovde neumoljiva i fascinantna u isto vreme:
-
Preko 90% ukupne proizvodnje vojvođanske začinske paprike završi u izvozu.
-
Svega 10% najvišeg kvaliteta ostaje za domaće gurmane.
-
Prinosi se kreću od 10 do 30 tona po hektaru, zavisno od primenjene tehnologije.
ASTA jedinice: Merilo koje pravi razliku
U svetu začina, kvalitet se ne opisuje pridevima, već ASTA jedinicama koje mere intenzitet boje. Tu srpska i mađarska paprika (regioni Segedina i Kaloče) dominiraju svetskom scenom.
| Poreklo paprike | Kvalitet (ASTA jedinice) | Uloga na tržištu |
| Vojvodina i Mađarska |
180 – 300+
|
Standardizacija i popravka kvaliteta
|
| Drugi regioni |
Često ispod 60
|
Jeftina, bleda sirovina
|
Kako ističe prof. dr Žarko Ilin, naša paprika je toliko superiorna da se u međunarodnoj trgovini koristi kao „korektor“ za blede i nekvalitetne sirone iz drugih delova sveta.
Ekologija i tehnologija: Može li bez vode?
Iako paprika voli sunce, ona je i „žedna“ kultura. Prof. dr Ilin je jasan: stabilni prinosi i vrhunski kvalitet nemogući su bez kontrolisanog navodnjavanja. To nije samo zalivanje, već kompletan sistem koji zahteva značajna ulaganja, ali se kroz profit po hektaru višestruko vraća u odnosu na klasično ratarstvo.
U svetlu klimatskih promena, proizvodnja se mora prilagoditi:
-
Izbor hibrida: Biranje sorti tolerantnih na visoke temperature.
-
Očuvanje humusa: Unos više organske materije u zemljište.
-
Precizna obrada: Pravovremeno upravljanje vlagom radi očuvanja ekološke ravnoteže zemljišta.
Zaključak je jasan: Začinska paprika je „skup sport“ koji traži znanje i opremu, ali u svetskoj tržišnoj utakmici, Vojvodina trenutno igra u prvoj ligi.
