Žetva pšenice donosi optimizam kada je reč o prinosima i kvalitetu zrna. Veliki proizvođači procenjuju da bi u ovakvim uslovima prinos ispod sedam tona po hektaru predstavljao podbačaj. Međutim, otkupna cena od svega 19 do 20 dinara po kilogramu izaziva veliko nezadovoljstvo među ratarima.
Predsednica Zadružnog saveza Vojvodine Jelena Nestorov izjavila je za RTS da je Savez izračunao kako proizvodna cena ovogodišnje pšenice iznosi 27 dinara po kilogramu.
„Kada se saberu svi troškovi proizvodnje, uključujući repromaterijal i sve mašinske operacije, ulaganja po hektaru iznose 148.639 dinara. Na procenjenom prinosu od 5,5 tona po hektaru, proizvodna cena pšenice je 27 dinara po kilogramu“, navela je Nestorov.
Ona ističe da bi, uz akontnu otkupnu cenu od 19 dinara po kilogramu, proizvođač morao da ostvari čak osam tona prinosa po hektaru kako bi ostvario zaradu.
Traže bržu reakciju Robnih rezervi
Zadružni savez Vojvodine ponovo je zatražio od države da interveniše na tržištu kroz blagovremeni otkup pšenice za Robne rezerve.
Prema rečima Nestorov, dosadašnje intervencije bile su kasne i obuhvatale su premale količine da bi mogle značajnije da utiču na tržišnu cenu.
Predlog Ministarstvu: beskamatni krediti za proizvođače
Upravni odbor Zadružnog saveza Vojvodine sredinom sedmice uputio je Ministarstvu poljoprivrede predlog da se proizvođačima pšenice odobre kratkoročni beskamatni krediti.
Predlog se odnosi na poljoprivrednike koji u sistemu eAgrar imaju prijavljenu proizvodnju pšenice, kako bi mogli da premoste period niskih tržišnih cena i izbegnu prodaju roda ispod cene koštanja.
Nedostaju podaci o zalihama prošlogodišnje pšenice
Nestorov ukazuje da jedan od velikih problema predstavlja i nedostatak zvaničnih podataka o zalihama neprodate pšenice iz prošlogodišnjeg roda.
Kako navodi, upravo bi takvi podaci omogućili kvalitetnije vođenje agrarne politike, ali i pomogli proizvođačima i zadrugama u planiranju buduće proizvodnje.
Troškovi rastu, otkupna cena stagnira
Predsednica Zadružnog saveza Vojvodine ocenjuje da otkupna cena pšenice već godinama praktično stagnira, dok su troškovi repromaterijala u međuvremenu značajno porasli.
Prema njenim rečima, poremećaji na evropskom i svetskom tržištu dodatno otežavaju položaj proizvođača, koji su sve češće prinuđeni da prodaju robu ispod cene koštanja.
Kao pozitivan pomak izdvojila je činjenicu da pojedini otkupljivači u Vojvodini sve više razvrstavaju pšenicu po kvalitetu i plaćaju kvalitetnije zrno po višoj ceni, što je posebno važno imajući u vidu da je Italija jedan od najvećih kupaca srpske pšenice.
