Od četvrtog do sedmog decembra, beogradski Sajam bio je domaćin 19-tog Sajma etno hrane i pića. Pokazalo se da je ovo najveća smotra i izložba prerađevina tradicionalnih proizvoda, ali ove godine sa mnogo manje posetilaca nego ranije. Desetine nagrada i priznanja otišlo je kod vrednih domaćina koji su pokazali, zaista mnogo, šteta je što Sajam nije uložio više novca u obaveštavanje javnosti o ovom događaju a prodavane su ulaznice! Zadružni Savez Srbije, okupio je najviše izlagača – od proizvođača suvomesnatih proizvoda preko testenine do marketinški dobro upakovane zimnice kompota, ajvara, čvaraka.
Na štandu Saveza pojavio se proizvod značajan za zdravstveno-bezbednu proizvodnju povrća, voća pa i grožđa. Reč je o novom proizvodu – biološkom dugotrajnom đubrivu od ovčije vune! Da nije greška – od ovčije vune! Ovaj proizvod je izložila Stočarska zadruga iz Bujanovca, a poreklom je iz BiH – Kozarske Dubice. Uskoro će ovo đubrivo proizvoditi i Zadruga iz Bujanovca koja je sa kompanijom „Kozarsko Polje“ čiji vlasnik je Deniel Mujkanović koji se ovom proizvodnjom i ogledima bavi 7 godina i spreman je da do detalja pomogne zadruzi u Bujanovcu u realizaciji investicije.
Direktor bujanovačke Zadruge Srđan Mitrović je obavestio novinare da su u toku pripreme za ovu preradu, i da postoje objekti za mašine i magacin.
- Mnogo nam znači što nas je Zadružni Savez Srbije prepoznao kao značajne partnere i što sa ovim Savezom potpisujemo sporazum o logističkoj saradnji – rekao je Mitrović.
Predsednik Združnog Saveza Srbije Nikola Mihajlović je uz izraženu podršku istakao:
- Ovaj projekat je po obimu mali ali izuzetno koristan. Spašavamo naš prostor od daljeg zagađenja. Investicija se uklapa u moto rada zadrugara – rad, znanje i udruživanje su naš orjentir.
Gost iz Republike Srpske Deniel Mujkanović je odgovarao na brojna pitanja posetilaca i novinara, a jedinstvena znatiželja je bila – otkud vuna kao đubrivo? Bez mnogo obrazloženja on je istakao: dovoljno je što vuna ima do 10 odsto azota, desetine kvalitetnih minerala, što reguliše upotrebu vode u biljci, što je gliste pretvaraju u humus, što sprečava puževe da oštećuju biljke... A pogotovo što vuna ovom preradom postaje korisna, dok je sada otpad koji zagađuje pašnjake, šume i reke.
Prema procesu proizvodnje za biološko đubrivo koristiće se vuna starosti do tri godine. Naime, ispitivanja su pokazala da starija vuna nema svojstva bitna za prihranu i zaštitu biljaka.
Zadružni Savez je imao i tri panel tribine: o tovnom govedarstvu sa sistemom krava tele, specijalnoj ishrani svinja i vuni kao biološkom đubrivu.
