Reklama
  • Mehanizacija/oprema

Dijagnostika na traktorima i kombajnima

Dijagnostika se vremenom intenzivno razvijala od lampice za ulje do današnjih savremenih kompjuterskih sistema koje rukovaocu daju informaciju o pojedinim funkcijama (ispravnosti) ili disfunkcija (neispravnosti) rada pogonskog sistema.

2017-dijagnostika-traktoriPod pogonskim sistemima u poljoprivredi se podrazumevaju sve poljoprivrene mašine koje imaju sopstveni agregat tj. motor za samostalni pogon. Tu se prevashodno misli na poljoprivredne traktore i kombajne tj. mašine za ubiranje poljoprivrenih proizvoda, kao i transportne mašine u poljoprivredi. Svaki traktor ili kombajn od svoje prvobitne izvedbe imao je neki vid ili vrstu preteče dijagnostike.

Najčešće je to bilo u vidu lampica za motor, gde se kontrolisao pritisak ulja u motoru. Kasnije dijagnostika je napredovala pa se njome pokrivao sistem za filtriranje vazduha, goriva i ostalih sistema na motoru. Današnji motori koji se agregatiraju na poljoprivredne mašine imaju pored navedih sistema praćenja i dijagnostički sistem koji se manifestuje preko displeja na instrument tabli traktora ili kombajna. Na istim displejima se dobijaju dijagnstičke informacije koje rukovaocu daju informaciju o pojedinim funkcijama (ispravnosti) ili disfunkcija (neispravnosti) rada pogonskog sistema. Na osnovu tih informacija rukovaoc može da postupa sa datom mašinom u skladu sa procedurom koju nalaže dijagnostička informacija. Ta dijagnostička informacija najčešće za rukovaoca na displeju biva iskazana u vidu teksta (kratkog objašnjenja) ili u vidu takozvanog koda.

Kratko tekstualno objašnjenje, najčešće daje informaciju o kom sistemu je reč i na šta se odnosi (filter, davač, senzor... itd.). dok dijagnostički prikaz na displeju u vidu koda, obično daje konkretniju informaciju.

Za nju je nepohoda šifarnik koji se obično nalazi u uputstvu za rukaovanje ili radioničkom priručniku. Nakon očitavanja koda iz šifarnika može se tačno ustanoviti o kakvom eventualnom problemu je reč i na osnovu te informacije rukovalac može da ispravi rad određenog sistema. Ukoliko se i posle očitavanja tih dijagnostičkih informacija ili kodova ne može rešiti određena anomalija na sistemu tada je najčešće predviđeno da se pređe na servisni nivo dijagnostike od strane servisnih službi. Ovaj servisni nivo podrazumeva takozvano kačenje dijagnstičke opreme za određeni traktor ili kombajn.

Kačenje dijagnostičke opreme podrazumeva da određeni proizvođač traktora ili kombajna ima mogućnost da dijagnostičku opremu koja se najčešće sastoji od kablova (interfejsa) za kačenje, softvera koji je istaliran na računaru (laptopu) i utičnica-priključaka (džekova) može zakačiti na utičnicu koja se nalazi u traktoru ili kombajnu. Ta oprema omogućuje servisnim službama da se detaljno ustanovi i locira određeni problem ili kvar na pogonskom sistemu.

Kada je reč o servisnoj dijagnostičkoj opremi, danas se ona proizvodi kao univerzalna koju proizvode nezavisne kuće (firme) koje nisu proizvođači pogonskih sistema i specijalizovane dijagostike koje proizvode isključivo proizvođači pogoskih sistema u ovom slučaju proizvođači traktora i kombajna. Obe ove vrste dijagnostičke opreme imaju isti cilj, a to je da se njima može prići kontrolnim jedinicama traktora ili kombajna. Prilaskom tim jedinicama servisne dijagnostike bilo univerzalne ili specijalizovane omogućuje se da se ustanove mogući problemi na pogonskim sistemima kao i podešavanje i reprogramiranje istih kontrolnih jedinica.

Razlika između specijalizovane i univerzalne dijagnostičke opreme je u tome što je specijalizovana isključivo predviđena za jedan tip ili jednu vrstu marke pogonskih sistema dok univerzalna pokriva veći broj robnih marki. Sigurno da je specijalizovana detaljnija i usredsređenija za određenu robnu marku pogonskih sistema ali današnje univerzalne dijagnostičke opreme idu smeru da se što detaljnije pokrije dijagnostički program koji omogućuje isto što i specijalizovana.

Osim dijagnostike motora na poljoprivrenim pogonskim sistemima na savremenim traktorima i kombajnima skoro svaki sistem (transmisija-menjač, hidraulika, prednji most, hodni sistem... lli vršidbeni organi, sistem za separaciju, sečka...itd.) je pokriven sa kontrolnom jedinicom koja se može dijagnostifikovati navedenom opremom. Tako da isti traktori i kombajni na sebi mogu imati i preko dvadesetak kontrolnih jedinica koje je nezamislivo kontrolisati bez navedene dijagnostičke opreme.

Kontrolne jedinice bi morale biti povezane u jednu mrežu (BUS) kako bi na jednom pogonskom sistemu mogle komunicirati među sobom i tako omgućiti da pojedini sistemi (motor, transmisija-menjač, hidraulika..itd) funkcionišu usaglašeno.

Trabalo bi naglasiti da je dijagnstika na današnjim poljoprivrednim sistemima tj. poljoprivrednim traktorima i kombajnima veoma nekompatibilna za različite robne marke, dok je kod putničkog i teretnog programa vozila (automobili i kamioni) izvršena skoro potpuna unifikacija tj. kompatibilnost, pa je moguće jednim kablom tj. interfejsom (OBD) prići kontrolnim jedinicama.

Ova prethodna konstatcija ima za posledicu da je servisnim službama koje rade više vrsta robnih marki poljoprivrednih mašina veoma teško da se kompletira dijagnostička oprema koja pokriva toliko modela i vrsta robnih marki.

Mišljenja smo da je kod poljoprivrenih pogonskih sistema neophodno izvršiti unifikaciju dijagnostičke opreme ili bar njihovo tzv. priključivanje ili kačenje. Pojava sve većeg broja kontrolnih jedinica pogotovo na poljoprivrednim traktorima kao i njihovo umreženje, uslovilo je da i na priključnim mašinama (plugovi, setvospremači, tanjirače, rasipači, rasturači, prskalice...itd.) može da se postavi mreža (CANBUS, ISOBUS...) kako bi se moglo ispratiti funkcionisanje sistema na datoj priključnoj mašini pa samim tim i dijagnostika. Na osnovu svega iznetog može se zaključiti da je u danošnjoj produkciji poljoprivredne mehanizacije (traktori, kobajni i priključne mašine) gotovo nezamislivo i nemoguće funkcionisanje pojedinih sistema bez kontrolnih jedinica a samim tim i dijagnostike s kojom može da se preti njihov rad kako bi zadati cilj bio u potpunosti ispunjen, tj. posao bio urađen što efikasnije.

Foto: http://www.arwelagri.co.uk

Zoran Popović, BOIZOP

Zadovoljni ste sadržajem? Prijavite se za besplatan bilten!