Reklama
  • Pčelarstvo

Falsifikatori guraju srpsko pčelarstvo na ivicu opstanka

Dok nam pčele obezbeđuju jednu od nakvalitetnijih namirnica, njihovi čuvari gube bitku sa jeftinom hemijom. Cena pravog domaćeg meda pada, troškovi rastu, a tržište su preplavili falsifikati

Kada kupujete teglicu meda, verovatno ne razmišljate da je njegova prava vrednost daleko veća od iznosa na računu.

2026-pcele-med.jpg (229 KB)
Foto: PollyDot / Pixabay.com

Rodoljub Živadinović, predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije, podseća na ono što smo zaboravili: pčelarstvo nije samo med – to je 566 miliona evra godišnje vrednosti kroz oprašivanje naših useva. Bez pčela, nema ni voća ni povrća na našim tržnicama.

Matematika koja ne štima

Proizvesti kilogram pravog bagremovog meda košta srpskog pčelara oko 4,5 evra. Troškovi su od 2011. godine porasli za 55 odsto. A cena? Ostala je ista. Ili što bi narodni govor rekao – pčelar radi za džabe.

Ali priča postaje još crnja kada na scenu stupe falsifikati.

Invazija lažnog meda

"Med" koji dolazi iz uvoza košta 1,3 evra po kilogramu. Nije potrebno biti matematičar da shvatite da je nešto duboko pogrešno.

Živadinović upozorava da falsifikatori više nisu amateri. Angažovali su stručnjake, prilagodili se kontrolama, usavršili "recept". Domaći pčelari se bore sa nevidljivim neprijateljem koji ne poznaje ni košnice, ni noćno bdenje, ni brige o rojevima.

Laboratorija koja je bila opasna

Srbija je imala laboratoriju koja je znala posao – na samom početku rada zaustavila je sumnjivi med na granici. Pa šta se dogodilo? Zatvorena je.

"Nečiji strah", kaže Živadinović diplomatski. Strah od čega? Možda od toga da bi ista kontrola otkrila šta još pijemo i jedemo pod etiketom "domaće". Rakija? Vino? Bolje ne kopati...

Evropa traga za rešenjem

Radna grupa "Honey platform" u EU razvija pouzdaniju metodu ispitivanja koja bi, prema očekivanjima, uskoro trebalo da razdvoji žito od kukolja – odnosno pravi med od laboratorijskog.

Ali dok se evropski stručnjaci dogovaraju, srpski pčelari propadaju.

Ko štiti pčele, štiti nas sve

Ovo nije priča samo o medu. Ovo je priča o:

  • Opstanku čitave poljoprivredne grane
  • Zaštiti biodiverziteta (bez pčela, priroda umire)
  • Poštenju prema onima koji rade časno
  • Pravu potrošača da zna šta jede

Sledeći put kada budete birali med, zapitajte se: Da li je moguće da pravi domaći bagremov med košta kao jogurt? Ako vam se čini da je prejeftino da bi bilo istinito – verovatno i jeste.

Podržite domaće pčelare – tražite sertifikate, kupujte od poznatih proizvođača, i zapamtite: pravi med ima cenu. Sve ispod toga je hemija sa ukusom.

17. Državni pčelarski sajam za vikend na Beogradskom sajmu

U hali 2 Beogradskog sajma, 7. i 8. februara, biće održan 17. Državni pčelarski sajam sa međunarodnim učešćem, u organizaciji Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS). Ulaz je besplatan za građane – potrošače pčelinjih proizvoda, kao i za članove SPOS-a (uz važeću ID karticu za 2026. godinu), dok cena ulaznice za pčelare koji nisu članovi iznosi 500 dinara po ulasku. Prvog dana, u subotu, planirano je svečano otvaranje i dodela priznanja za najbolje medove u okviru Trećeg međunarodnog ocenjivanja meda, a potom i stručna predavanja domaćih i stranih eksperata. Drugog dana, u nedelju 8. februara, fokus će biti na predstavljanju inovacija u pčelarstvu koje konkurišu za priznanja SPOS-a.

RTS / Poljoprivreda.info

Zadovoljni ste sadržajem? Prijavite se za besplatan bilten!