
Kako bi ocenili vašu saradnju sa Kite tehnologijom?
Sa Kite tehnologijom smo počeli da sarađujemo 2022. godine Tada smo radili prvo osnovne analize, bez varijabene prihrane.
Te godine smo samo primenili preporuku kilaže po hektaru i koncentracije NPK. I tu smo, prema našim procenama, uštedeli od 100 do 120 kg po hektaru đubriva. Ali smo, naravno, na kraju godine imali čak i bolji rezultat. I kukuruz je bio bolji nego sa punom dozom NPK đubriva. Imali smo skoro tonu prinosa kukuruza više po hektaru.
Počeli ste da radite i N-min analize. Kakve ste rezultate postugli?
N-min analize smo počeli da radimo isto sa Kite tehnologijama. Tu smo, da kažem, za više od 100 kg po hektaru smanjili upotrebu uree. Smanjili smo i trošak te uree, koja je u to vreme poskupela 100 evra po toni u roku od nekih mesec dana. I na tim parcelama gde smo radili N-min i variabilnu prihranu, tu nam je kukuruz već drugu godinu mnogo bolji.
Koju mehanizaciju koristite u svom poslovanju?
Prešli smo zadnjih godina na John deer traktore i na JD navigacije. To smo uradili da bi bili kompatibilni navigacija, analize i traktori. Imamo, pametne moderne rasipače, koje podržavaju naprednu tehnologiju.
Reč-dve o aplikaciji?
Nihova aplikacija mi pomaže u praćenju traktora, kako se odnose prema traktorima, brzinama, i voženju po njivi. Gde su bili, šta su radili, šta su zaboravili.
Gde vidite profitabilnost proizvodnje u budućnosti?
Ratarstvo se sada zasniva na uštedi, nego generalno na prinosu i na zaradi. Mislim da će narednih godina više da se ispati onom koje više uštedeo. Ali uštedeo pravilno, ne da je bacio samo, rasuo 100 kg po hektaru, i da sam bacio malo i kao da sam uštedeo. Ne, nego da se baci to u nekom optimalnom roku, kako bi trebalo, po analizama.
Kako možete oceniti rad sa TREFFLER-om?
Odmah nakon rasipača smo išli sa treflerom, i tu u roku 24 sata se urea odmah rastopila. Nije ostala u granulama. Trag pored, gde nismo radili sa treflerom, je urea i nakon 6-7 dana, ostala je u granulama. Dakle, nije se rastopila. To je prva razlika koji smo primetili. Drugi deo, u proletće, kad smo obilazili parcele, bila je bolje ukorenjena pšenica, bila je gušća, i mnogo se bolje ukorenila, i, na oko, bilo je više biljaka po kvadratu. Nismo merili, nisam vadio da bi utvrdili tačan broj, ali se okom mnogo bolje videlo, i što je najbitnje, dosta bolje se ukorenila i ukorila, gde smo sa treflerom radili.
Gde završe žitarice proizvedene na vašim njivama?
Nekih 80-85% žitarica sa naših parcela utošimo na našoj farmi na hranu. Za ishranu naših bikova i svinja.
Koliko uspešna proizvodnja zavisi od odabira adekvatnog sortimenta?
Mnogo više obraćamo pažnju na to. Ne znači nam puno da sejemo neke sorte koje daju više slame. Pšenica, koja daje više slame a manje proteina, to nam ne igra ulogu. Gledamo, naravno, sorte raži, koje ćemo posejati, koje ćemo silirati, a koje ćemo ostaviti za zrno.
Tako je isto i sa pšenicom. Koje nam daju više slame, nju ostavimo za silažu. A proteini? Bolje da imamo 9 tona sa manjim proteinom nego 8 sa većim sadržajem proteina. U svinjarstvu nije toliko značen protein iz pšenice.
Evo nalazimo se u parceli pod kukuruzom. Šta nam možete reći o primenjenoj tehnologiji?
Sada je 22. jul. Znači, da kažem, 3 meseca od dana setve. Malo je kasnija setva za ovakve godine, sušne godine, i, da kažem, stresne godine za kukuruz. Ovo je parcela pod kukuruzom u Inđiji, na visokim zemljištu, na peskovitom zemljištu, gde se, kukuruz drži u odličnom stanju i, da kažem, u dobroj kondiciji. Tek sad je krenula metlica i oprašivanje.
Opet, da kažem, kasna je setva, kasniji hibrid, silažni hibrid. Za super silažu, za sirovo zrno, jer mi najviše radimo kukuruz na tom principu.
Kakva su vaša iskustva sa varijabilnom setvom na ovoj parceli?
Parcela je od 50 hektara. Jedan deo smo radili klin. Početok njive smo radili variabilno, pa smo jedan deo preskočili i radili standartnu setvu. I sad smo u delu gde je variabilna setva odrađena. Znači, 63 hiljade biljaka smo imali po hektaru u variabilnoj setvi. Parcela je dosta šarena, ali uz variabilnu prihranu i analizu zemljišta smo dobili dosta dobre rezultate.
Industrija mesa „Đurđević“
Industrija mesa „Đurđević“ sa sedištem u radnoj zoni u Subotištu, opština Pećinci, osnovana je 1999. godine, sa ciljem da svojim kupcima uvek ponudi kvalitetne, sveže i ukusne proizvode.U sklopu kompanije nalazi se novo izgrađena klanica, koja je počela sa radom 2004. godine. Stvoren je izuzetno moderan i savremen objekat u kojem su primenjene vrhunske tehnologije rada i proizvodnje, najsavremenija oprema industrijskog kapaciteta, omogućava dnevno klanje oko 1.000 svinja, 150 junadi i 30 tona prerade. Industrija mesa „Đurđević“ dnevno u proseku proizvodi i snabdeva potrošače sa oko 400 tona gotovih proizvoda, od čega se 95% realizuje kroz mega markete, a preostalih 5% kroz vlastite maloprodajne savremeno opremljene objekte.
U preradi i proizvodnji su ispunjeni propisni uslovi za obavljanje registrovanih delatnosti, primenjuje se vrhunska tehnologija i najsavremenija oprema, industrijskog kapaciteta koji omogućava dnevnu obradu oko 1000 svinja, 150 junadi i 30 tona prerade.
Potrebe za stokom za klanje obezbeđuju se sa sopstvene farme na kojoj se uzgajaju kvalitetna grla stoke, uz poštovanje svih zootehničkih i naučnih programa genetike, selekcije reprodukcije i odgajivanja.
Posebna pažnja se obraća na kvalitet i zdravstvenu ispravnost ulaznih sirovina, jer tako obezbeđujemo vrhunski kvalitet finalnih proizvoda. Takođe, opšta higijena kao i higijena rada je na visokom nivou a akreditovane laboratorije rade redovne mikrobiološke i zdravstvene analize, kao i kontrolu prerade i radnih površina.
Celokupna proizvodnja je organizovana na jednom mestu u proizvodno-skladišnim objektima. Izgrađena je proizvodna hala od 15.000 m2. Reč je o najsavremenijem objektu, opremljenim vrhunskom opremom, koja obezbeđuje automatizovane tehnološke procese u proizvodnji i preradi mesa i mesnih prerađevina.
KITE Tehnologije - PAMETNA REŠENJA ZA POLJOPRIVREDU
Služba KITE Tehnologije (KiTeh) novim agrotehnološkim pristupom omogućava optimizaciju i uštede u primeni repromaterijala u biljnoj proizvodnji.
Zadatak KiTeh službe kompanije KITE DOO je da implementira nove, bolje i efikasnije agrotehnološke mere uz mogućnost unapređenja poljoprivredne proizvodnje uz primenu savremene mehanizacije.
KiTeh nudi pravovremene i stručne usluge: uzorkovanja i analizu zemljišta, tehnologiju varijabilnog đubrenja i setve, preporuke za norme navodnjavanja uz upotrebu meteoroloških stanica, novi pristup u kultivaciji zemljišta uz primenu tečnih đubriva, optimizacija i kalibracija rada pogonske i priključne mehanizacije.