Iako je Evropska komisija u svom izveštaju naznačila da Srbija nije postigla napredak u usaglašavanju zakona o GMO, a promet je uslov za ulazak u Svetsku trgovinsku organizaciju, smatramo da Srbija ne treba da žuri sa izmenom zakona.
Kako stvari stoje
Amerika je jedina zemlja pri STO koja zahteva od Srbije da odobri promet GMO. Princip STO je da ne smeju postojati ograničenja u trgovini, ali postoji mogućnost izuzeća i to na kulturološkoj, moralnoj i verskoj osnovi, kao i iz ekoloških razloga.
Nebojša Ćirić, nekadašnji ministar ekonomije, je 2012. ovako objasnio šta je po sredi: "Prilikom pristupanja STO Srbija je, kao i sve zemlje pre nje, vodila razgovore o pristupanju sa svim članicama, jer je potrebno sklopiti bilateralne sporazume sa svima. Taj posao je gotovo završen, a razgovori sa SAD i Ukrajinom ne mogu se nazvati preprekom.
Ćirić je podsetio da Ukrajina traži da Srbija odobri ili potpuno ukine carine na neke poljoprivredne proizvode, čelik i druge proizvode crne metalurgije, na šta naša zemlja nije spremna, jer mora da štiti interes domaće industrije.
Amerika, pak, traži da se pronađe kompromis kod uvoza genetski modifikovane hrane u Srbiju, jer su u našoj zemlji uvoz i uzgajanje takve hrane zabranjeni, a Amerika je veliki izvoznik GMO proizvoda, naglasio je ministar ekonomije."
'Uslov SAD za pristup Srbije u STO jeste izmena zakona i omogućavanje uvoza GMO. Amerika je veliki izvoznik GMO proizvoda'.
Da je Amerika jedina zemlja koja insistira na prometu GMO, potvrđeno nam je tokom Skrininga EU u Briselu o Poglavlju 12. "Bezbednost hrane, fitosanitarna i veterinarska pitanja", koji je održan u Februaru 2014. Prisustvovali smo tom sastanku putem video-prenosa u Privrednoj komori.
Tada je Selin Valero, pregovarač EU na temu "GMO, puštanje u životnu sredinu, GM hrana i stočna hrana" objasnila sledeće: pošto je 6 zemalja članica EU zabranilo GMO iako su članice STO, sa zemljama izvoznicima GMO je bilo neophodno razgovarati. Sa Kanadom i Argentinom je EU postigla dogovor ali SAD ne prihvataju razloge EU i odbijaju dogovor.
Podsećanja radi, u Oktobru 2015. EU je odobrila državama članicama mogućnost zabrane uzgoja GM kultura na svojoj teritoriji. U isto vreme je bio pripremljen predlog koji bi omogućio članicama da zabrane promet GM hrane i stočne hrane. Ovaj predlog je odbijen iz tehničkih razloga i vraćen je nazad da se napravi novi predlog koji možemo očekivati za par meseci. Iz navedenih razloga Srbija treba da sačeka sa izmenom zakona.
Šta rade inspekcije?
Mi imamo dobar Zakon o GMO ali ako pogledamo stvari realnije nama se svake godine javlja isti problem: ilegalno gajene GM soje.
Fitosanitarna inspekcija je 2014. prekontrolisala 1.600 parcela pod sojom. Genetski modifikovana soja nađena je na 45 parcela. Pregledano je samo 3.000 hektara pod sojom od ukupno oko 170.000 hektara ovog useva u Srbiji.
Ove godine inspekcija je prekontrolisala 1.728 parcela zasejanih sojom, a genetski modifikovana soja je nađena na 47 parcela.
Prema ovome, u Srbiji se ne kontroliše ni 2/3 useva pod sojom, tako da ni približno ne znamo koliko hektara ilegalnih GM useva zaista postoji.
Mi nikad nismo čuli od nadležnih da su ispitali odakle dolaze GM semena, kako su uopšte ušla u Srbiju i prošla carinu, koje mere su preduzete. Takođe, nikada nije objavljeno da li su kontrolisali poljoprivredne firme, veleposednike koji imaju više od 10.000 hektara, kao i prerađivače stočne hrane. Da li su kontrolisani proizvodi u marketima? I, ako jesu, koji su to proizvodi?
Ako inspekcije nisu u stanju da kontrolišu ni većinu useva pod sojom, kako onda možemo očekivati da će inspekcije moći da kontrolišu dodatno i proizvode od GMO koji se stavljaju u promet? Realnost je da u Srbiji nemamo dobre i razrađene zaštitne mehanizme. Kod nas je, pre promene zakona, potrebno podići nivo kontrole radi zaštite potrošača.
Građani anti-GMO raspoloženi
Prema anketi iz 2013. 83% građana je bilo protiv GMO.
Ove godine, urađeno je istraživanje javnog mnjenja za jednu državnu instituciju. Istraživanje je pokazalo da za 90% ispitanika GMO najomraženiji tema. Reč je o reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika različite starosne dobi i stepena obrazovanja a učestvovali su građani iz cele zemlje.
Do danas su 122 opštine od ukupno 169, potpisale Deklaraciju "Srbija bez GMO". Ne treba zaboraviti da Srbija ima mogućnost Moratorijuma na GMO, kao što je to učinila Švajcarska, a postoji i mogućnost referenduma. Pošto je veliki broj građana Srbije protiv GMO, pokretanje ovih postupakaje legitimno.
Izvori:
- Ćirić: Srbija bi uskoro mogla da postane članica Svetske trgovinske organizacije
- Ćirić: Za i protiv genetski modifikovane hrane u Srbiji
- Skrining (5 dan gledajte)
- Odbijanje predloga EU o prometu
- Tehnički razlozi odbijanja predloga
- Fitosanitarna 2014
- Fitosanitarna 2014 170.00 hektara
- Fitosanitarna 2015
- Fitosanitarna 2015
- 83% građana protiv GMO
- 90% građana "ne može da smisli GMO"