Reklama
  • Ratarstvo

Klimatski ekstremi diktiraju setvenu strukturu

Lanjski klimatski ekstremi uslovili su niske prinose pa se poljoprivrednici, uglavnom, prema tom parametru, opredeljuju šta će sejati ovog proleća

Kukuruz, soja, suncokret, sirak, krmno bilje. Istorijski, poljoprivrednici su uglavnom prolećnu setvenu strukturu opredeljivali spram plodoreda i sejali su one kulture koje su im donosile najveću dobit.

2025-suncokret-polje.jpg (376 KB)
Foto: paul_gruber / Pixabay.com

Poslednjih godina to je izmenjeno. Katastrofalni lanjski prinosi uticali su na to da se poljoprivrednici opredeljuju za one useve koje će im u suvom ratarenju dati kakav-takav rod. I ova godina koja je na početku ukazuje na nastavak tog klimatskog trenda.

Prema istraživanju sajta klima101.rs u januaru je vreme širom zemlje bilo neuobičajeno toplo. Tako je u ponedeljak, 27. januara zabeležen najtopliji dan u Beogradu u poslednjih 100 godina. Temperatura je iznosila čak 19,6 °C, deset stepeni više od normalne za ovaj period godine. Samo dan kasnije, 28. januara, Beograđani su doživeli najtopliji januarski dan u istoriji merenja, tačnije od davne 1888. godine, sa temperaturom od neverovatnih 21,4 °C. Istog dana, mesečni rekordi pali su širom zemlje – od Novog Sada preko Sremske Mitrovice do Kragujevca.

Robert Nemeš je regionalni predstavnik Instituta za ratarstvo i povrtarstvo za sever Vojvodine. Kaže da je, u skladu sa klimatskim ekstremima, većina zemljišta zasejana ozimim usevima, pšenicom i uljanom repicom, a da je  malo parcela ostalo slobodno za prolećnu setvu.

- 80% površina na severu Vojvodine se već zelene. Mi smo praktično ostali sa 20% slobodnih njiva gde bi prolećni usevi trebalo da dobiju svoje mesto. To nam govori da proizvođači prilagođavaju setvenu strukturu. Život i okolnosti diktiraju uslove proizvodnje. Diktiraju plasman i promet. Ova slika nije od prošle godine već je stara deceniju, ali se intenzivira iz godine u godinu. Sejaće se, naravno, suncokret koji je prepoznat kao jedna od osnovnih kultura. Verujte mi da je u plodoredu na severu Banata zastupljen i do 40%.

Drugim rečima, na severu Vojvodine površine pod kukuruzom i sojom će biti značajno smanjene. Iako je zemljište u ataru Bečeja uz ono u Vrbasu i Srbobranu najkvalitetnije u Vojvodini, ugledni bečejski poljoprivrednik Nandor Kovač će za razliku od prethodnih godina soju potpuno izbaciti iz setvene strukture.

- Kod mene će u setvenoj strukturi biti kukuruz, šećerna repa i suncokret. Soju ćemo preskočiti pošto smo lane jako dobro prošli sa pola tone po hektaru. Inače, pristalica sam da sejem sve, jer ako na jednoj kulturi omanem, na drugoj ću zaraditi.

Naravno, razumeli ste da se Nandor Kovač šali na svoj račun pošto je lane imao prinos soje od 500 kilograma po hektaru u odnosu na uobičajenih više od tri tone.

2025-crveni-kovac.jpg (59 KB)
Ugledni poljoprivrednici Miomir Crveni i Nandor Kovač na 59. Savetovanju agronoma na Zlatiboru, Foto: Slaviša Dabižljević

Nažalost, smanjenje površina pod sojom je negativan trend u celoj državi. Prema statistici Info Tim Logistike u trgovačkoj 2023/24., dakle od oktobra do oktobra, uvezli 100.000 tona soje, a u trgovačkoj 2024/25. smo  tu količinu ispunili za samo tri meseca: u oktobru, novembru i decembru. Inače, soju smo najviše uvozili iz Hrvatske.

Đorđe Simović

Zadovoljni ste sadržajem? Prijavite se za besplatan bilten!