Projekat pod nazivom „Unapređenje biljne proizvodnje kroz kontrolu plodnosti obradivog poljoprivrednog zemljišta i praćenje sprovođenja preporuka i saveta“ koji je finansiran od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije, započet je u aprilu 2024. godine u saradnji sa PSS „Poljoprivredna stanica“ d.o.o Novi Sad.
U projektu su učestvovala registrovana poljoprivredna gazdinsta sa područja Južnobačkog okruga, odnosno, opština Bač, Bačka Palanka, Bački Petrovac, Beočin, Žabalj, Novi Sad, Petrovaradin, Sremski Karlovci, Temerin i Titel. Ukupno je ispitano 4500 uzoraka zemljišta, a svako registrovano gazdinstvo imalo je pravo na 4 besplatna uzorka zemljišta.
Cilj Projekta je bio sprovođenje kontrole plodnosti obradivog poljoprivrednog zemljišta i praćenje sprovođenja preporuka i saveta za pravilnu primenu mineralnih i organskih đubriva.
Ispitivanje je obuhvatilo utvrđivanje pH vrednosti zemljišta, sadržaja kalcijum karbonata, sadržaja humusa u zemljištu, sadržaja ukupnog azota, kao i sadržaja lakopristupačnog fosfora i kalijuma.
Analize su pokazale veliku varijabilnost po klasama obezbeđenosti.
Važno je znati da pH vrednost zemljišta predstavlja jedno od najvažnijih svojstava zemljišta jer od te vrednosti zavisi odabir kultura za gajenje, kao i vrsta primene mineralnih đubriva. Ispitivanja su pokazala veliku varijabilnost ovog parametra koja se kreće u rasponu od jako kisele do slabo alkalne.
Kalcijum jon je biogeni elemenat neophodan u ishrani biljaka. Sadržaj kalcijum karbonata varira od slabo karbonatnih do jako karbonatnih zemljišta, što može biti limitirajući faktor pri gajenju višegodišnjih kultura, voćnjaka i vinograda.
Na analiziranim parcelama preovlađuju slabo humusna i humusna zemljišta zavisno od ispitivanog područja. Kao što je već i ranije ukazano, nedostatak redovnog đubrenja organskim materijama dovodi do brojnih nepovoljnih posledica, uključujući pogoršanje fizičkih osobina zemljišta, narušavanje njegovog vodnog režima i smanjenje biološke aktivnosti. Sve ovo negativno utiče na plodnost i kvalitet zemljišta. Proces osiromašenja zemljišta organskim materijama odvija se postepeno i dugo, a isto važi i za obnavljanje humusa i organskih koloida, zbog čega je neophodno kontinuirano primenjivanje stajnjaka ili druge vrste organskih đubriva.
Zemljišta na analiziranim parcelama uglavnom su dobro snabdevena ukupnim azotom, jednim od ključnih makroelemenata u biljnoj proizvodnji. S obzirom na specifično ponašanje azota u zemljištu, važno je pratiti njegov sadržaj tokom cele vegetacije. Da bi se postigla optimalna ishrana, preporučuno je unošenje azota u skladu sa potrebama biljaka. Takođe, svakom proizvođaču je data napomena za tzv. N-min metodu, metodu kojom se najčešće određuje porebna količina azota za osnovno i predsetveno đubrenje ili prihranu ozimih useva.
Na većini analiziranih parcela, sadržaj lakopristupačnog fosfora spada u klasu visoke obezbeđenosti. Na takvim zemljištima preporučuna je ograničena primena ili potpuni izostanak đubriva na bazi fosfora. Kod zemljišta koja se odlikuju niskim sadržajem fosfora preporučena je upotreba đubriva sa dominatnim sadržajem fosfora. Na zemljištima gde je zabeležen sadržaj preko 50,00 mg/100g zem. preporučen je izostanak upotrebe fosfornih đubriva naredne 2-3 godine. Ovakav pristup osigurava adekvatnu ishranu biljaka i povećava efikasnost korišćenja fosfora.
Sadržaj lakopristupačnog kalijuma takođe varira od minimalnih 4 mg/100 g zem do maksimalnih 114 mg/100 g zem. Na svim zemljištima napravljen je balans ishrane u zavisnosti od sadržaja u zemljištu i potreba kultura. Na zemljištima sa niskim sadržajem preporučen je povećan unos mineralnih đubriva na bazi kalijuma i preporučene su formulacije sa dominatnim sadržajem kalijuma. Na parcelama sa vrlo visokim do štetnim sadržajem kalijuma data je preporuka za izostanak primene u periodu od 1-3 godine.
Kao konačan zaključak, može se potvrditi da je kontrola plodnosti zemljišta neophodna mera jer se na taj način utiče na pronalaženje najpovoljnijih mera popravke agrohemijskih svojstava zemljišta. Na taj način racionalno se upotrebljava mineralno đubrivo, smanjuju se troškovi proizvodnje, ali ono što je najvažnije, jeste, da se na pravilan način vodi politika zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta kao i zaštita životne sredine.
