Naredni dani su od izuzetnog značaja za stanje i vitalnost prolećnih useva – suncokreta, kukuruza, soje i šećerne repe, koji su posejani pre nekoliko meseci. Na vojvođanskim poljima smenjuju se strepnja i nada, dok struka bez uvijanja donosi jasne prognoze i upozorenja.
Kao i obično, ratari su najveće površine poverili kukuruzu. Ipak, u pojedinim regionima, kao što su severni Banat i severna Bačka, proizvođači su u velikoj meri odustali od ove proizvodnje zbog loših iskustava sa sušom u ranijim godinama.
Pogled stručnjaka: Raspored kiše diktira razvoj
Kao uvod u pregled trenutnog stanja na terenima, dr Goran Bekavac, iskusni naučnik iz Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu, daje detaljnu analizu situacije:
– Odavno nismo imali ovolike razlike u razvijenosti kukuruza u ovo doba godine. Jasno se pokazalo da je neravnomeran raspored padavina direktno uticao na razvoj ove naše najrasprostranjenije biljne kulture. Tamo gde je bilo kiše, kukuruz se nalazi pred fazom metličenja ili je već u njoj. Tačno je da ratari najviše očekuju kišu kao spas, ali to je samo delimično tačno u proceni ukupnog uspeha. Naime, kukuruzu nikako ne prija kada ga tokom dana prži visoka temperatura, naročito ona od 35 stepeni i više. Tada njegov razvoj potpuno staje, bez obzira na to što su noći hladnije. Iskustvo nam govori da je jul u Srbiji tradicionalno mesec visokih temperatura i to se ponavlja. Ne bismo želeli da nam se ponovi katastrofalna suša iz 2011. godine. Sve preko 30 stepeni nije naš saveznik. Ako nas vremenski uslovi posluže, imaćemo dobar rod, ali još uvek je rano za bilo kakvu pouzdanu procenu prinosa.
Metličenje – To je ključna faza u razvoju kukuruza kada se na vrhu biljke formira muški cvet u obliku metlice. Ovo je preduslov za uspešno oprašivanje i kasniji razvoj klipa.
Šarenilo subotičkih polja i prepolovljena setva
Polja u okolini Subotice odavno nisu izgledala ovako neujednačeno. Na ovakvo stanje, osim suše, uticao je i lokalni grad (led) koji je ozbiljno oštetio deo biljaka. Damir Varga, direktor Poljoprivredne savetodavne stručne službe u Subotici, pažljivo prati situaciju na terenu:
– Trenutni izgled okopavina najbolji je dokaz o tome koliko je padavina bilo u kom delu našeg regiona. To najbolje potvrđuju razvoj suncokreta i opšte stanje kukuruza. Imali smo padavine koje su u početku bile simbolične, da bi potom u nekim delovima palo 45 litara po kvadratnom metru, a u okolini Palića čak i do 130 litara. Kukuruz je sada u fazi metličenja. Ukoliko u narednih nekoliko dana ne dobijemo novu kišu, naći ćemo se u ozbiljnim problemima. Kod suncokreta su glave veoma različite veličine, dok su biljke oštećene ledom uspele da zadrže cvet i tek po koji list – objašnjava Varga.
Okopavine – To su prolećne biljke (poput kukuruza, suncokreta, soje i šećerne repe) koje se seju u širim redovima, pa zahtevaju međurednu obradu (okopavanje ili mašinsko kultiviranje) kako bi se zemlja rastresla, a korov uništio.
U subotičkom regionu setva kukuruza je ove godine prepolovljena i prostire se na svega 15.000 hektara. Sa druge strane, ratari su zadovoljni žetvom uljane repice, gde su ostvareni odlični prinosi i do 4.000 kilograma po hektaru, iako je bilo parcela koje su morale biti preorane, kao i onih sa znatno manjim rodom.
Završena žetva pšenice i pretnja tropskih noći
Na području opština Vrbas, Kula, Srbobran i Bečej žetva pšenice je uspešno privedena kraju. Dok se sabiraju konačni rezultati, beleže se dobri prinosi koji se kreću od 5.000 do 8.000 kilograma po hektaru. Prinosi ozimog ječma su čak i iznad višegodišnjeg proseka i iznose od 7.000 do 9.000 kilograma po hektaru. Livia Boganč-Andrijašević, agronom u lokalnoj stručnoj službi, ima jasan uvid u stanje letnjih kultura:
– S obzirom na dosadašnje nestabilne vremenske prilike, teško je unapred prognozirati kakvi će biti konačni prinosi glavnih kultura. Padavine koje su pale protekle nedelje uspele su da ublaže dugotrajni nedostatak vlage u zemljištu. Međutim, topli vetrovi, visoke dnevne temperature i tropske noći – ukoliko potraju duži niz dana – izazvaće ogroman stres kod svih biljaka. Kukuruz je u fazi metličenja i za sada se dobro drži.
Tropske noći – To su noći tokom kojih minimalna temperatura vazduha ne pada ispod 20 stepeni Celzijusa. Zbog ovakve toplote biljke tokom noći ne mogu da se odmore i oporave od dnevnih žestokih vrućina, što nepovoljno utiče na njihov rast.
Šećerna repa pod lupom: Hitna odbrana od bolesti
Šećerna repa u ovom regionu je lepo napredovala i "sklopila redove" (listovi su se raširili i potpuno prekrili zemlju između redova). Međutim, kombinacija prošlonedeljnih kiša i naglog skoka temperatura stvorila je idealne, sparne uslove za razvoj cerkospore, opasne gljivične bolesti. Zbog toga je Poljoprivredno-izveštajna služba (PIS) izdala hitnu preporuku proizvođačima da odmah spovedu tretman zaštite.
Cerkospora – Opasna gljivična bolest koja izaziva pegavost lišća šećerne repe. Ukoliko se ne suzbije na vreme, uništava lišće, pa biljka troši šećer iz sopstvenog korena kako bi odnegovala nove listove, čime se drastično smanjuje prinos i procenat šećera.
Zvanični podaci o padavinama pokazuju koliko su letnji pljuskovi lokalni: za samo 24 sata (2. i 3. jula) u Zmajevu je izmereno 50,2 litra kiše po kvadratnom metru, u Kucuri 52 litra, dok je Vrbas primio 25 litara. Suncokret i soja se trenutno nalaze u fazi cvetanja i u dobroj su kondiciji. Sudeći po trenutnom izgledu, prinosi soje bi konačno mogli da budu iznad višegodišnjeg proseka, koji je već godinama unazad na veoma niskom nivou zbog suša.
Domaćinski pristup: Sigurnost kroz sopstvenu hranu
Ivan Kajić, uspešni poljoprivrednik iz Srpskog Miletića, primer je modernog domaćina koji uspešno spaja ratarstvo i tovno govedarstvo. U njegovim objektima retko kada ima manje od stotinu grla stoke. Njegovo gazdinstvo se oslanja isključivo na sopstvene njive sa kojih obezbeđuje vrhunsku hranu, a prepoznatljiv je po specifičnom načinu čuvanja kukuruza. Zato su vremenske prilike njegova najveća briga, ali i ključ sigurnosti u poslu.
– Imamo 80 jutara kukuruza i za sada izgleda odlično. Čim klip dostigne punu veličinu i vlagu od 28 do 30 procenata, mi ga beremo, meljemo i skladištimo u posebne silose za vlažno zrno. Moja ranija iskustva sa sušom i vrelinom su loša. Dešavalo se da padne slaba kiša na kukuruz koji je sunce već 'ispeklo', i biljka prosto uvene pre nego što uspe da formira klip. Za dobar rod su nam ključne svežije noći, ali i to da dnevne temperature ne prelaze 30 stepeni – objašnjava Kajić.
Ovaj vredni domaćin već je obezbedio dovoljno hrane za svoju farmu, koju planira da proširi uvođenjem kvalitetnih mesnih rasa goveda kao što su hereford i salers. Na osnovu onoga što smo videli, Kajić ima zalihe stočne hrane za naredne dve godine. Isti primer vrhunskog domaćinstva i sigurnosti zatekli smo i na poznatoj farmi Jančić u Srpskom Krsturu, što dokazuje da naš poljoprivrednik itekako zna kako da pobedi ćudi prirode kada se osloni na sopstveni rad, tradiciju i nauku.