
Visceralna mast je masnoća koja se nakuplja oko organa u trbušnoj duplji. Naziva se i abdominalna (unutrašnja) mast i smeštena je ispod mišića. Visceralna mast nije štetna. Štiti unutrašnje organe od mehaničkog oštećenja, održava optimalnu temperaturu tela, služi telu kao jedan od izvora rezervne energije.
Dobra je dok se ne nagomila. Uzrok velika količine visceralne masti najčešće je stres, loša ishrana i unošenje previše kalorija.
A kada se nagomila usporava metabolizam, podiže krvni pritisak, narušava normalnu funkciju creva, jetre i drugih organa, uzrokuje pojavu proširenih vena, može da bude okidač srčanog udara ili kardiovaskularnih bolesti, zbog konstatntnog pritiska na područje srca, povećava rizik od ateroskleroze povećava osetljivost na insulin, koji je čest okidač dijabetesa tipa 2 i gojaznosti i još puno toga negativnog.
Dobra vest je da konzumiranje lisnatog povrća može pomoći u gubitku visceralne masti. Reč je pre svega o spanaću, kelju, zelenoj salati, brokoliju, rukoli i kupusu.
U časopisu Journal of the Academy of Nutrition and Dietetics 2014. je, između ostalog napisano:
"Meta-analiza pet postojećih studija ukazuje da je potrošnja neskrobnog povrća povezana sa manjim taloženjem masti u jetri. Konzumiranje lisnatog povrća povezano je sa nižim nivoom visceralne masti i poboljšanom osetljivošću na insulin."
U izbacivanju viška viscelarne masti svakako će pomoći lagane vežbe, unos dovoljne količine mlake vode, pešačenje, vitamin C i omega-3 i omega-6 masne kiseline i izbalansirana ishrana.