Poljoprivreda je oduvek bila fabrika pod vedrim nebom, ali u Srbiji je predugo bila i kockarnica sa neizvesnim isplatama.
Nova Uredba o raspodeli podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju pokušava da promeni taj narativ. Suština je jasna: prvo se čisti „stari dug“ iz 2025. godine, a zatim se otvara put za nove investicije.
Partnerstvo umesto milostinje
Ministar poljoprivrede, prof. dr Dragan Glamočić, poslao je poruku koja odudara od suvoparnog birokratskog rečnika. Ističući da pravovremena isplata nije pomoć već partnerstvo, ministar je pogodio u centar problema. Traktori, naime, ne idu na obećanja, već na gorivo koje mora da se plati odmah.
„Kada novac stigne na vreme, to znači više stočne hrane u ambaru i više sigurnosti za porodice. To je reč koja je ispunjena“, poručio je Glamočić.
Gde ide novac?
Najveći deo kolača iz budžeta namenjen je onima koji čine kičmu naše poljoprivrede, ali i onima koji čuvaju prirodu. Podsticaji su usmereni na:
- Stočarstvo i mlekarstvo: Sektori koji su najviše pogođeni oscilacijama na tržištu.
- Ratarsku proizvodnju: Osnova prehrambene sigurnosti zemlje.
- Organsku proizvodnju: Ključni ekološki stub. Podrška organskim proizvođačima nije samo poljoprivredna mera, već direktno ulaganje u zaštitu biodiverziteta i zdravlje zemljišta.
- Mehanizaciju i opremu: Modernizacija koja smanjuje emisiju štetnih gasova i povećava efikasnost.
Osim direktnih davanja, deo novca opredeljen je za ruralnu infrastrukturu. Jer, džaba nam subvencije po hektaru ako do tog hektara vodi put koji uništava i najmoderniju mašinu, ili ako u selu nema škole za decu onih koji tu hranu proizvode.
Revolucija zvana „Kalendar“
Najzanimljivija novost za svakog ozbiljnog domaćina je najava Kalendara javnih poziva. U svetu biznisa, predvidivost je vrednija od kamate. Po prvi put, poljoprivrednici će unapred znati kada se koji konkurs otvara.
Ovo sprečava situaciju u kojoj se za subvencije saznaje „preko plota“ ili kada je konkurs već pri kraju. Statistika kaže da planirana proizvodnja smanjuje gubitke za preko 15%, a ovaj kalendar je upravo alat za to planiranje.
Zelena nota i održivost
U vremenu klimatskih promena, gde su suše i poplave postale „nova normalnost“, ova Uredba mora biti više od proste raspodele novca. Podrška ulaganjima u priplodna grla i modernu opremu direktno je u vezi sa ekološkim standardima. Zdrava krava u čistoj štali i traktor koji ne prosipa ulje po njivi su prvi koraci ka održivoj Srbiji koju nećemo samo eksploatisati, već i čuvati.
Uprava za agrarna plaćanja sada ima „vruć krompir“ u rukama – da administrativnu proceduru učini nevidljivom, a isplatu opipljivom. Jer, na kraju dana, uspeh ove Uredbe neće se meriti brojem potpisanih papira, već brojem mladih ljudi koji odluče da ostanu na selu jer znaju da država drži svoju reč.