Reklama
  • Reportaža

Nastavak saradnje Srbije i Španije u unapređenju vinogradarsko-vinarskog sektora

Seminar u organizaciji ambasade Španije bila je prilika da se srpski vinari i vinogradari upoznaju sa iskustvima i metodama vinogradara i vinara, iz Španije koja je najveći izvoznik vina u svetu

U organizaciji amabsade Španije u Beogradu održan je seminar "Inovacije i saradnja Srbije i Španije u vinogradarsko-vinarskom sektoru - od DNK istraživanja do globalnih izazova".

2024-esp-srp.jpg (133 KB)
Velika zainteresovanost za seminar koji je održan u hotelu Hayat

To bila prilika da srpski vinari i vinogradari upoznaju iskustva i metode vinara, vinogradara i enologa iz Španije koja je najveći izvoznik vina u svetu, ali i da čuju kako se dolazi do najboljih rezultata.

          "Španija je najveći svetski izvoznik vina kada su u pitanju količine, a ujedno je i treći najveći svetski proizvođač. Vodeća smo zemlja u svetu po ukupnoj površini zasada vinove loze - skoro milion hektara. Lider smo po organskom uzgoju sa 142.100 hektara organskih vinograda", rekao je šef Trgovinsko-ekonomskog odeljenja Ambasade Španije, Alvaro Munjos Kamaćo koji je otvorio seminar na kojem je učešće uzelo stotinu srpskih i španskih poljoprivrednika, vinara i vinogradara, kao i predstavnika lokalnih samouprava u Srbiji koje neguju vinsku i vinogradarsku tradiciju.

2024-Alvaro-Munjos-Kamaco.jpg (57 KB)
Alvaro Munjos Kamaćo

          Predavanja predstavnika španskih kompanija realizovana i u saradnji sa lokalnim srpskim partnerima, bile su prilika da se predstave odlike kvalitetnog sadnog materijala, rešenja u pogledu bioprehrane i biozaštite vinove loze, zaštitne mreže i folije, prskalice i atomizeri, kao i preteća oprema i instrumenti za analizu vina", rekao je Kamaćo.

          Srpski vinari i vinogradari na seminaru mogli su da čuju i za korake kojima se stiže do najboljih rezultata - od ograničenja broja čokota do kontrole grožđa koje ulazi u proizvodnju, kao i za metode kojim mogu da zaštite plod, povećaju prinos i optimizuju potrošnju resursa.

            "Rioha je jedan od najprepoznatljivijih vinskih regiona Španije odakle dolaze neka od najboljih i najprepoznatljivijih svetskih vina zato su iskustva vinogradara tog kraja koja su se mogla čuti danas dragocena", rekao je Kamaćo i naglasio da pored ekonomskih benefita u pogledu vinske proizvodnje i enoturizma, vinski sektor doprinosi i na društvenom nivou, kao jedan od ključnih faktora za borbu protiv depopulacije, doprinoseći razvoju ruralnih područja."

          Kamaćo je podsetio da Srbija i Španija neguju izuzetne političke i prijateljske odnose, a u pogledu ekonomske bilatelarne saradnje, komercijalna razmena beleži decenijski rast tako da je u 2023. godini dostilga vrednost od skoro milijardu evra.

          "Srbija i Španija sarađuju u strateškim sektorima kao što su infrastruktura, transport, životna sredina i energija zahvaljujući sporazumima koji promovišu zajedničke projekte i transfer tehnologije", rekao je on i naveo da taj sveobuhvatni pristup podstiče ne samo trgovinu, već i inovacije i održivi razvoj u obe privrede."

        Podsetio je da je Španija imajući u vidu važnost koju poljoprivreda ima u ekonomiji obe zemlje, prirodno deo aktivnosti usmerila baš na taj sektor.

          "Tako pored učešća na AgroBelgrade-u i Poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, naša Kancelarija treću godinu sredinom decembra organizuje seminare na različite teme iz oblasti poljoprivrede. Tako smo 2022. govorili o biološkim preparatima za prehranu i zaštitu bilja, 2023. o tehnologijama koje se primenjuju nakon berbe voća i povrća, a sada je tema vinogradarstvo i vinarstvo", podsetio je šef Trgovinsko-ekonomskog odeljenja Ambasade Španije.

          Skupu su prisustvovali državni sekretar Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Vukašin Grozdić, stručnjak Naučnog instituta za vino i vinogradarstvo La Riohe, Havijer Ibanjes koji je predstavio ekonomsko-društvenu važnost i glavne odlike vinskog sektora u Španiji i Riohi, kao i naučne projekte u pogledu DNK istaživanja sorti vinove loze.

“U Srbiji, se proizvodi trećina vina od količine koja se konzumira, dok se u Španiji proizvodi tri ili četiri puta više vina nego što se konzumira, što je, u principu, problem koji se rešava izvozom. Izvoz vina je u Španiji veoma važan. Španija je prvi izvoznik vina na svetu po zapremini, sa udelom od skoro 30% ukupnog izvoza vina na globalnom nivou. Međutim, najveći problem ili izazov za španski izvoz je što je po vrednosti izvoza tek na trećem mestu. Iako po zapremini učestvuje sa 30%, po vrednosti je to samo 10%. Dakle, glavni izazov za Španiju leži u povećanju vrednosti tog izvoza.

2024-havijar-ibanjez.jpg (118 KB)
Havijar Ibanjez

Drugi problemi uključuju smanjenje potrošnje. Verujem da je to raširen problem, zajedno sa pitanjima vezanim za konzumaciju alkohola, što je očigledno kontroverzna tema. Posebno unutar Evropske unije postoje određena ograničenja i smernice koje se nameću, a cilj je održati konzumaciju vina unutar granica i normativa koje postavlja inicijativa Wine Moderation.

Sa više od 140.000 hektara organskih vinograda, Španiji se pridaje značaj u ovom sektoru, organskom vinogradarstvu. Evropska unija, sve više ograničava upotrebu pesticida, što, naravno, kako sa aspekta zaštite životne sredine, tako i zdravlja, podstiče mnoge da pređu na organsku proizvodnju. U Španiji, preko 1.300 vinarija već proizvode organska vina.

Zatim sam želeo da pomenem jedno rešenje koje se spominje u kontekstu klimatskih promena i tržišnih izazova. Mnoge vinarije traže načine da se istaknu, a jedan od njih je otkrivanje zaboravljenih sorti grožđa koje se nalaze u starim vinogradima. U tim vinogradima postoje biljke čiji identitet nije poznat, ali ako ih spasimo, damo im vrednost i ako imaju enološku vrednost (što neke sorte mogu imati, dok druge možda ne), možemo dodatno unaprediti vinogradarstvo.

Na primer, u Kataloniji, u regionu Penedes, vinarija Torres obnovila je nekoliko sorti, uključujući sortu forkada, koja je sada zvanično priznata i uzgaja se pod određenim uslovima. To će, naravno, poboljšati očekivanja ljudi iz regiona Penedes. Ili u slučaju Riohe, otkriveno je da je sorta benedikt majka sorte tempraniljo, najvažnije sorte u Riohi. Sorta benedikt je praktično bila nestala, postojala je se samo u nekim starim vinogradima. Uspeli smo da je spasimo, i sada više vinarija već proizvodi vino od sorte benedikt. Ta činjenica, da je ta sorta majka sorte tempraniljo, poznate sorte širom sveta, predstavlja značajan adut za prodaju.

          Institut u Riohi neguje saradnju i sa naučnicima iz Srbije, a kroz tu sinergiju sproveden je projekat studije o genomskoj karakterizaciji starih sorti vinove loze u Srbiji, koji je prisutnima predstavila Slavica Todić sa Poljoprivrednog fakulteta,” rekao je Havijer Ibanjes.

          Perspektivu o modernim izazovima vinogradarsko-vinskog sektora u Srbiji i svetu, klimatskim promenama, tržišnom plasmanu vina, kao i projektu saradnje Španije i Srbije na polju autohnotnih srpskih sorti predstavili su gostujući profesor Univerziteta u Riohi Miodrag Grbić i Ana Vuković Vimić sa Poljoprivrednog fakulteta, stručnjak Naučnog instituta za vino i vinogradarstvo La Riohe Havijer Ibanjes, kao i urednik časopisa "Vino i fino" Igor Luković.

          Nakon konferencijskog programa seminara, uprilčen je i niz poslovnih sastanaka između predstavnika srpskih i španskih kompanija.

Poljoprivreda.info

Zadovoljni ste sadržajem? Prijavite se za besplatan bilten!