Reklama
  • Ratarstvo

Škotska: Gajenje useva „sve nepredvidivije i teže“

Kada se Škoti žale na sušu i visoke temperature onda stvarno znamo da je “dogorelo do noktiju”. Manje ječma tamo znači i manje - viskija

Kako piše BBC, gajenje žitarica u Škotskoj postalo je sve „nepredvidivije i teže“, saopštilo je poljoprivredno udruženje NFU Scotland (NFUS).

2025-jecam-Skotska.jpg (100 KB)
Ilustracija, Foto: Hans / Pixabay.com

Navodi se da je „neuobičajeno vreme“ dovelo do toga da ovogodišnji prolećni ječam sazri za žetvu ranije nego inače – ali je to takođe negativno uticalo na kvalitet zrna.

Suvo proleće pogodilo je klijanje ječma na nekim mestima, a kasnija suša imala je dodatni negativan uticaj. Agencija za zaštitu životne sredine Škotske (Sepa) izrazila je zabrinutost zbog nestašice vode u pojedinim delovima zemlje.

NFU Scotland je naveo: „Ovogodišnja žetva prolećnog ječma počinje oko dve nedelje ranije nego što je uobičajeno – nešto što do sada nismo viđali.“

Ječam posejan u Škotskoj u proleće često se koristi za proizvodnju viskija, dok se zimski ječam tradicionalno koristi za stočnu hranu i ponekad za proizvodnju piva.

Portparol NFUS-a rekao je: „Neuobičajeno vreme koje smo imali ove godine ne samo da je izazvalo ranu žetvu, već je uticalo i na kvalitet zrna, naročito kod ječma za slad – jedne od glavnih kultura u Škotskoj."

„Ako zrno ne ispunjava zahteve prerađivača slada, može biti odbijeno, što bi značilo ozbiljan gubitak prihoda za neke proizvođače.“

Dodao je: „Ova neuobičajena situacija sa kvalitetom dolazi u lošem trenutku, kada destilerije brzo smanjuju proizvodnju viskija, a visoka globalna ponuda žitarica dodatno obara cene na svetskom tržištu.“

NFUS je opisao škotske farmere kao da su na „prvoj liniji“ klimatskih promena.

„Promene u vremenskim obrascima učinile su gajenje useva nepredvidivijim i težim. Sa niskim cenama, visokim troškovima i sve nestabilnijim vremenskim prilikama, neki farmeri sada razmišljaju da li uopšte treba da seju ječam za slad naredne godine.“

Farmer iz regije Aberdinšir Džek Stivenson je rekao da je mala količina kiše ove godine pomogla rastu, ali da je julskа vrućina ubrzala sazrevanje pre nego što je zrno dovoljno razvijeno.

Dodao je da je to uticalo na kvalitet i da postoji rizik da većina ječma završi kao stočna hrana, umesto da se koristi za slad, što je profitabilnije.

Njegov usev je ispunio standarde potrebne za industriju viskija, ali je istakao da drugi proizvođači možda neće imati tu sreću.

„Cena ionako nije bila dobra, a sada, sa dodatnim gubicima, to će biti pogubno za svakog farmera koji ne može da pronađe kupca za svoje zrno“, dodao je.

Rekordna žetva na Orkniju

Situacija nije ista širom Škotske, pa su proizvođači na Orkniju prijavili rekordne prinose.

Marti Hej iz poljoprivredne firme J & S Hay iz Birseja rekao je da je u proleće bilo dovoljno vlage u zemljištu da usevi krenu, pre nego što su uslovi postali suvlji.

Dodao je da je kišovito vreme u junu zapretilo da uništi žetvu. Meteorološka služba saopštila je da je Orkni preliminarno zabeležio najkišniji jun otkad se vodi evidencija.

Hej je rekao za BBC Radio Orkney: „Imali smo najbolje proleće koje pamtim, ali jun je bio skoro previše kišovit. Mislili smo da nam je sreća okrenula leđa.“

Dodao je da je žetva bila dve do tri nedelje ranija, što je omogućilo farmerima da je završe pre nego što vreme ponovo promeni tok.

Međutim, naglasio je da je to značilo i da je posao na farmi bio užurbaniji nego obično, jer su neki farmeri istovremeno pokušavali da kose i siliraju.

„Sada je kao da imamo sva godišnja doba odjednom“, rekao je.

Uticaj na klimatske promene

Ijan Kluni, direktor programa u okviru Net Zero Commitment inicijative udruženja Scotland Food & Drink Partnership, rekao je da je kišna 2024. godina, praćena visokim temperaturama ove godine, imala negativne posledice po škotske useve.

„Mi zavisimo od naših farmera koji uzgajaju hranu koju jedemo, a oni, zauzvrat, zavise od vremena i klime da bi usevi opstali. Farmeri su pokazatelj verovatnih posledica klimatskih promena, a ovogodišnji problemi sa usevima jasno pokazuju potrebu za akcijom. Svi imamo ulogu u borbi protiv klimatskih promena i u zaštiti zajedničkog okruženja koje nas održava“, rekao je Kluni.

BBC / Poljoprivreda.info

Zadovoljni ste sadržajem? Prijavite se za besplatan bilten!