Regenerativna poljoprivreda je pristup poljoprivredi koji se fokusira na obnovu, obnavljanje i održavanje zdravih ekosistema kroz poljoprivredne prakse. Ovaj pristup ima za cilj povećanje plodnosti zemljišta, očuvanje vode, poboljšanje biodiverziteta i smanjenje negativnog uticaja na okolinu.

Glavna ideja regenerativne poljoprivrede je da se poljoprivredne prakse izvode na način koji podržava prirodne procese i ekosisteme. Ovo se postiže kroz primenu različitih tehnika, kao što su:
Očuvanje zemljišta: Održavanje zdravog zemljišta ključno je za regenerativnu poljoprivredu. Primenjuju se tehnike poput pokrivača od organske materije (poput slame ili komposta) kako bi se zadržala vlaga, smanjila erozija tla i poboljšala plodnost.
Rotacija useva: Rotacija useva je praksa koja uključuje uzgoj različitih biljnih vrsta na istom polju u različitim sezonskim ciklusima. To pomaže u sprečavanju iscrpljivanja hranjivih materija iz zemljišta i smanjenju pojave štetočina i bolesti.
Agrošumarstvo: Integracija drveća i useva na istom poljoprivrednom zemljištu. Drveće može pružiti zaštitu od erozije, poboljšati kvalitet zemljišta, regulisati klimatske uslove i obezbediti dodatne izvore prihoda kroz plodove, drvo ili stoku.
Povećanje biodiverziteta: Podsticanje raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta na poljoprivrednom zemljištu. Ovo se postiže stvaranjem staništa za korisne insekte i ptice, očuvanjem travnjaka i šuma, sadnjom cvetnih biljaka i stvaranjem različitih ekoloških zona.
Održiva upotreba vode: Korišćenje efikasnih sistema za navodnjavanje, recikliranje vode i smanjenje isparavanja kako bi se očuvali vodni resursi.
Regenerativna poljoprivreda ima za cilj transformaciju poljoprivrede suprotno od konvencionalne proizvodnje koja često koristi velike količine pesticida i mineralnih đubriva. Umesto toga, fokusira se na holistički pristup gde se na poljoprivredu gleda kao deo šireg ekosistema.
Taj pristup može imati brojne prednosti, uključujući poboljšanje plodnosti zemljišta, smanjenje erozije, veću otpornost useva na bolesti i klimatske promene, smanjenje potrošnje vode i očuvanje biodiverziteta. Takođe, regenerativna poljoprivreda može biti održiva dugoročno, doprinoseći sigurnosti hrane i očuvanju životne sredine.
Nestlé Srbija uključio je i domaće proizvođače suncokreta u svoj program regenerativne poljoprivrede, koji za cilj ima očuvanje i obnavljanje poljoprivrednog zemljišta. Prednosti održivih agrarnih praksi predstavljene su medijima i partnerima kompanije u banatskom mestu Kumane, na poljima suncokreta posejanim ovog proleća, uz poštovanje principa regenerativne poljoprivrede. Domaćin skupa bila je firma Raca d.o.o, koja je ujedno i najveći proizvođač suncokreta u zemlji i dobavljač kompanije Victoriaoil iz Šida, zadužene za proizvodnju suncokretovog ulja.
Na ovaj način je Nestlé Srbija, nakon proizvođača sušenog povrća za čuveni dodatak jelima Začin C, u program regenerativne poljoprivrede uključio lokalne uzgajivače suncokreta, koje će biti prerađivano u ulje, što će biti ključna sirovina za proizvodnju Thomy majoneza i soseva u fabrici u Surčinu. Već od novembra ove godine kompanija će koristiti deo sirovina dobijen iz regenerativnih izvora, a plan je da u budućnosti celokupna proizvodnja bude bazirana na suncokretovom ulju iz regenerativnih izvora.
Regenerativna poljoprivreda jedna je od najvažnijih globalnih inicijativa Nestlé-a koja za cilj ima unapređenje zdravlja zemljišta, zaštitu biodiverziteta i očuvanje životne sredine. Projektom će ove godine biti obuhvaćeno blizu 750 tona lokalno uzgajanog suncokreta, od kojeg će biti sačinjeno 3,5 miliona komada Thomy majoneza i soseva.
„Zaista smo ponosni na to što smo prva kompanija koja je u Srbiji počela da primenjuje prakse regenerativne poljoprivrede i što pružanjem podrške lokalnim proizvođačima sirovina zajedno gradimo održivu prehrambenu industriju. Uključivanjem prvih kompanija i naših najvećih dobavljača za Začin C, Telek Paprike iz Martonoša i Geneze iz Kanjiže, koje proizvode sušeno povrće po regenerativnim principa, ostvarili smo izuzetno zapažene rezultate. Na tom putu regeneracije naših plodnih ravnica ostajemo i dalje, budući da nam se sada pridružuju vredni proizvođači suncokreta, od kojeg kasnije nastaje ulje kao ključni sastojak za majoneze i soseve iz asortimana našeg čuvenog brenda Thomy“, istakla je Marjana Davidović, generalna direktorka Nestlé-a za Srbiju, Crnu Goru i Severnu Makedoniju.
Suncokret se na poljima novih dobavljača već obrađuje po principu strip-till tehnike, koja podrazumeva minimalnu obradu tla, odnosno plitko oranje, kako bi se očuvalo zdravlje zemljišta i u njemu se zadržale velike količine organske materije. Ovaj način obrade zemlje takođe smanjuje potrošnju fosilnog goriva, što doprinosi smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte.
„Za nas koji se bavimo poljoprivredom uvođenje novih praksi veoma je važno, ne samo zbog povećanja prinosa i prihoda, nego i zbog očuvanja plodnosti zemljišta za naredne setve. Način na koji obrađujemo zemljište u okviru Nestlé programa regenerativne poljoprivrede predstavlja relativnu novinu u našoj zemlji, a suština je u minimalnoj strip-till obradi zemljišta koja donosi višestruke koristi – umanjuje potrošnju goriva i đubriva, a za obrađivanje je potreban manji broj ljudi. Ono što je najvažnije, ovim praksama čuvamo zemlju koja nam je svima toliko važna, a utičemo i na zdraviju životnu sredinu manjom emisijom štetnih gasova“, izjavio je u poljima suncokreta Duško Radnović, tehnički rukovodilac u firmi Raca d.o.o.
Najveći svetski proizvođač hrane i pića već podržava 500.000 poljoprivrednika širom sveta u implementaciji regenerativne poljoprivrede, sa planom da u projekat na globalu uloži 1,2 milijarde švajcarskih franaka do 2025.
Očuvano zemljište na duže staze uklanja iz atmosfere ugljen-dioksid, koji je glavni uzročnik klimatskih promena. Zbog toga je ovaj program važan deo ukupnih napora koje Nestlé preduzima idući ka cilju da do 2050. godine dostigne neto nulti uticaj na životnu sredinu. Cilj Nestlé-a je da do 2025. godine na globalnom nivou 20 odsto ključnih sastojaka svih proizvoda bude proizvedeno uz implementaciju principa regenerativne poljoprivrede, a 50 odsto sastojaka do 2030. godine.