Reklama
  • Intervju

Vina Šumadije “osvojila” Novi Sad: Od kraljevske tradicije do 200 etiketa za vinoljupce

Prošle subote novosadski hotel „Šeraton“ bio je mesto susreta vrhunskih ukusa i tradicije na drugom Salonu šumadijskih vina, koji je okupio 23 vinarije članice Udruženja vinara Šumadije sa oko 200 vinskih etiketa. Posebnu pažnju posetilaca privukla je i prateća radionica „Tajne šumadijskih podruma“, na kojoj je degustirano šest arhivskih, dugo odležalih vina starih od sedam do 16 godina. Upravo taj praznik vina bio je povod za razgovor sa predsednikom Udruženja vinara Šumadije Radetom Živanovićem o decenijskom procvatu šumadijskog vinarstva, posvećenosti i izazovima sa kojima se vinogradari danas suočavaju

 

2026-rade-zivanovic.jpg (108 KB)
Rade Živanović, predsednik Udruženja vinara Šumadije

Šumadija je u Novom Sadu – održava se drugi Salon šumadijskih vina u hotelu „Šeraton“, a sa nama je Rade Živanović, predsednik Udruženja vinara Šumadije. Velika je stvar to što je novosadska vinska publika, koja je sve brojnija, zahtevnija i koja se pri tome drži one poznate izreke „Pij malo, pij dobro“, sa radošću je dočekala da se šumadijski vinari po drugi put okupe na ovoj prestižnoj manifestaciji u Novom Sadu. Na prvu loptu, kakvi su Vaši utisci?

Rade Živanović: Hvala Vam što ste ovde. Na prvu loptu – gledam na sat, trenutno je deset do pet, a sala hotela „Šeraton“ je skoro ispunjena, tako da su utisci zasad izuzetno pozitivni. Vidim da je interesovanje veliko i prijatno smo iznenađeni odzivom ljudi koji su došli. I prvi put je bilo jako lepo, ali već sada vidim da smo danas premašili prošlogodišnji broj posetilaca.

Kada se pomene Šumadija, ljudi u celoj Srbiji, verujem, imaju jaku emociju. Neko Šumadiju vidi kao prestonicu nekadašnje monarhističke Srbije i Oplenac, drugi kao modernu prestonicu kneževine Srbije - Kragujevac, a treći opet kroz pesmu: „Šumadijo, Šumadijo, ko bi tebe ostavio“. Da krenemo, u vinskom smislu, ispočetka – predstavite nam iz kojih se sve vinogorja sastoji vinarska Šumadija?

Rade Živanović: Znate kako, lepo ste to rekli, svako Šumadiju doživljava na svoj način. Za nas vinare, vinska Šumadija je sastavljena iz četiri vinogorja – manja vinogradarska područja sa specifičnom klimom i zemljištem: Krnjevačkog, Oplenačkog, Kragujevačkog i Račanskog. To su četiri vinogorja koja postoje jako dugo. Da ne pričamo sada o svakom ponaosob, ali svakako su Krnjevačko i Oplenačko najpoznatija. Inače, Udruženje vinara Šumadije je osnovano 2013. godine. Tada je bilo 13 osnivača, a sada imamo skoro 60 članova – od toga je 37 vinarija, a ostalo su vinogradari. Šumadija je u poslednjih desetak godina doživela pravi procvat što se tiče vinarstva. Imamo veliki broj vinarija, a pored toga – mislim da će to i Novosađanima biti interesantno, pa ih ovom prilikom i pozivamo u goste – jako smo se razvili i turistički. Danas imate sela poput Lipovca kod Topole, koje u jednom malom mestu ima čak devet vinarija. Kada je reč o vinskom turizmu, prilično smo napredovali i zaista imamo šta da ponudimo i pokažemo.

2026-vina-Radovanovic.jpg (101 KB)
Vina vinarije "Radovanović"

Vinarstvo i vinogradarstvo često poredim sa skokom s motkom – kada se postižu rekordi, pa se lestvica podiže centimetar po centimetar, onako kako je to radio čuveni Sergej Bupka. Gde ste bili 2013. godine, a gde ste danas? U kojim ste sve segmentima podizali tu lestvicu?

Rade Živanović: Udruženje vinara Šumadije i sama Šumadija imaju tu sreću da poseduju Kraljevsku vinariju na Oplencu, koja postoji skoro 100 godina i uskoro će slaviti vek postojanja. Takođe, imamo najstarije vinarije novog, modernog vinskog doba Srbije, a to su vinarije „Radovanović“ i „Aleksandrović“. Zato smo i 2013. godine, kada je osnovano udruženje, imali jako dobru polaznu tačku. Zahvaljujući najpre Boži Aleksandroviću i Miji Radovanoviću, ali i ostalima koji su tada bili tu, na tom talasu su ljudi nastavili da dolaze. Veliki broj njih je došao u Šumadiju, kupio zemljište i podigao vinarije iako ranije nisu bili vezani za ovaj kraj – jednostavno im se Šumadija svidela. Tako smo za desetak godina dobili mnogo novih vinarija. Neke su bile porodične, jer su ljudi tu živeli i oduvek sadili vinograde, dok su drugi došli sa strane, zaljubili se u ovaj kraj, posadili lozu i sagradili podrume. Zahvaljujući toj bogatoj istoriji, kao i Miji i Boži koji su prvi krenuli i najpoznatiji su u Šumadiji, danas imamo ovaj procvat vinarstva i vinogradarstva. Ipak, kada se sve sagleda, da bismo postali zaista ozbiljna evropska vinska regija, treba nam još i vinarija i vinograda – rekao bih da smo trenutno negde na pola puta.


Kada sam govorio o tom podizanju lestvice, sećam se vinskih događaja odmah posle 2000. godine – tada se moglo naći oksidiranih vina, odnosno vina koja su izgubila svežinu u dodiru sa vazduhom, ili su bila presumporisana. Kada pričamo o velikom iskoraku koji je napravljen poslednjih godina – od boljeg izbora loznih podloga i klonova preko smanjenja prinosa po čokotu radi vrhunskog kvaliteta, pa do ulaganja u savremenu tehnologiju, marketing, bocu, čep i dizajn etikete – koje segmente kod šumadijskih vinara treba posebno istaći i pohvaliti iz celog tog niza?

Rade Živanović: Mislim da su to pre svega vinogradi i sama vina. Imali smo sreću da su u udruženju od samog početka bili ljudi koji su nesebično pomagali kolegama. Pored kapitala koji je u vinarstvo ušao iz drugih privrednih grana i biznisa, u velikoj meri se oslanjalo na znanje i iskustvo ljudi koji su dugo u ovom poslu. Kao što ste i sami primetili, danas ovde imamo 23 vinarije – nekada je na manifestacijama bilo svakakvih vina, a sada su sva vina ispravna, precizna i tačna, bar ja tako mislim. U tom delu smo otišli najdalje: rad u vinogradu, a zatim i u podrumu, odnosno sam kvalitet vina. Ono što nam još malo nedostaje jeste snažniji marketing koji bi nas dodatno podigao, i verujem da to treba da bude naš sledеći korak.

2026-arhivska-vina-Sumadije.jpg (223 KB)
Novosadskoj publici su predstavljena i arhivska vina Šumadije

Naš narod ima izreku: „U dobru je lako dobar biti, na muci se poznaju junaci.“ Sledeća dva pitanja odnose se na dva velika izazova. Prvi je to što se širom Evrope govori o manjku mladih ljudi koji žele da rade u proizvodnji hrane i u vinogradarstvu, jer, kako kažu, „vinograd traži slugu, a ne gospodara“. Kakva je situacija u Šumadiji i kako pokušavate da prevaziđete taj problem?

Rade Živanović: Mi se još uvek nismo ozbiljno susreli sa tim problemom. Evropa se polako suočava sa tim, a mi verovatno i u tome malo kasnimo, tako da zasad nemamo većih poteškoća, mada ćemo videti kako će biti sa radnom snagom u vinogradima u narednom periodu. Razgovarao sam sa kolegama iz regiona, iz Hrvatske i Severne Makedonije – tamo je dosta vinarija okrenuto mašinskoj obradi i mehanizaciji, dok je kod nas naglasak i dalje na ručnom radu. Zapravo, u svim vinarijama čija vina danas degustiramo, oko 90 odsto poslova u vinogradu obavlja se ručno. Čovek je taj koji svojim rukama direktno utiče na kvalitet grožđa, a kasnije i na kvalitet samog vina. Šta će doneti budućnost, ne znam, ali zasada nemamo one ozbiljne probleme sa manjkom radnika koji su već zahvatili veći deo Evrope.

Izazov broj dva: kada pratim evropske medije, jedna od glavnih tema su velike zalihe neprodatog vina u podrumima. Kakva je situacija kod vinara Šumadije i koja vina u ovom trenutku bolje prolaze kod publike – bela, roze ili crvena?

Rade Živanović: Svi čitamo o tome da u svetu pada potrošnja vina i da su mnogi proizvođači u problemu. Mislim da je Šumadija još uvek relativno mala vinska regija da bismo donosili neke velike zaključke kada je reč o zalihama, ali ono što trenutno primećujemo na tržištu jeste da su u trendu lagana, sveža bela i nešto aromatičnija vina. Crvena vina su, da tako kažem, u blagom zaostatku u odnosu na ranije i trenutno se nešto manje piju. Ipak, možda je još rano za konačne ocene – u vinarstvu postoje prolazni trendovi koji dođu i prođu, dok neke klasične vrednosti traju večno. Treba još malo sačekati sa zaključcima, ali je činjenica da se crvena vina trenutno piju nešto manje nego pre.

Đorđe Simović

Zadovoljni ste sadržajem? Prijavite se za besplatan bilten!