Reklama
  • Zaštita bilja

Zaštita jabuke od smotavca pomoću protivgradnih i ostalih mreža

U Austriji u voćnjaku gde je protivgradna mreža postavljena i sa strane jabuku su uspeli da zaštite od smotavca samo sa jednim tretiranjem insekticidima. Time su suzbili prvu generaciju štetočina. Oštećenih plodova od smotavca je bilo samo 1,44%.

Jabukin smotavac (Cydia pomonella L.) je najvažnija štetočina jabuke. Njegovo suzbijanje se izvodi na osnovu praćenja ulova leptira feromonskim klopkama i praćenja suma efektivnih temperatura vazduha potrebnih za razvoj štetočine.

Poslednjih godina, u Hrvatskoj se beleže veći ulovi od uobičajenih, kao i duži period leta leptira koji se proteže sve do septembra. U zaštiti jabuke od smotavca obavljaju se 4-8 tretiranja godišnje, što uveliko povećava troškove proizvodnje i zagađuje životnu sredinu. Visoki kriterijumi za kvalitet ploda jabuke, nametnuti od trgovačkih lanaca, ne dozvoljavaju nijedan oštećen plod, što proizvodnju još više otežava.

U integralnoj zaštiti jabuke od štetočina istražuju se nehemijske mere kojima bi se smanjio udeo oštećenih plodova, a primena insekticida svela na minimum. U poslednje vreme, zbog vremenskih nepogoda, pojava grada je sve učestalija. Sigurnu proizvodnju visokog kvaliteta omogućavaju protivgradne mreže. Zapaženo je da je u voćnjacima sa protivgradnim mržama ulov leptira jabukinog smotavca daleko manji nego u voćnjacima bez mreže. Jabukin i drugi smotavci iz porodice Tortricidae visoko lete i s veće visine sleću na krošnju stabala gde polažu jaja. Protivgradna mreža zbog toga može biti prepreka ženkama za polaganje jaja na plodove.

Praćenjem leta leptira jabukinog smotavca u Hrvatskoj, od 2012. do 2014. godine, utvrđen je manji ukupan ulov leptira ispod mreže.

U Austriji u voćnjaku gde je protivgradna mreža postavljena i sa strane jabuku su uspeli da zaštite od smotavca samo sa jednim tretiranjem insekticidima. Time su suzbili prvu generaciju štetočina. Oštećenih plodova od smotavca je bilo samo 1,44%. Spuštena mreža i sa strane, je onemogućila ulazak leptira.

Već duže vreme se u Francuskoj i Italiji ispituju različiti tipovi mreža kojima bi se sprečio kontakt štetočine i biljke, njihova efikasnost, negativne strane i is plativost. Slična istraživanja počinju i u Hrvatskoj u 2015. godini, u sklopu EU projekta LIFE PLUS.

Izvor: Barić B., Pajač Živković I., Hajnić T.: Glasilo biljne zaštite, Zagreb, 2015, vol. 15, br. 1/2 - dodatak, Zbornik sažetaka 59. Seminara biljne zaštite