Lepo vreme je poslužilo voćare. Rezidba bi trebalo da je završena ili se privodi kraju. Veće rane premazane kalem-voskom. Orezane grane u grančice izvučene iz voćnjaka. Sprovedena zaštita „plavim“ preparatima. U zavisnosti od temerature pre ili kasnije doći će sledeća „velika stvar“ u voćnjaku - cvetanje.
Ako u tom periodu sačuvate cvetove od fitopatogenih gljiva izbeći ćete brojne probleme pre svega u zasadima koštičavog voća. Tada je voćarima najznačajniji neprijatelj Monilia laxa. Ona se u periodu cvetanja aktivira i inficira cvet naročito ako se stvore povoljni vremenski uslovi - visoka vlažnost i hladnije vreme.
Kako se cvet inficira?
Do infekcije dolazi u fazi punog cvetanja. Tada bolest inficira žig tučka a ako se ne suzbije širi se kroz delove cveta u grančice i grane. Cvet potamni i suši se, a gljivica prodire u mlade grančice i izaziva njeno sušenje. Osušene grančice s cvetovima ostaju u krošnji i izgledaju kao da su spaljene vatrom. Mnogi neiskusni voćari ove simptome mešaju sa oštećenjima od mraza.
Postoje dve vrste monilije, monilia laxa koja parazitira grane i grančice i monilia fructigena koja dovodi do truleža plodova. Monilije su ekonomski najznačajnije bolesti pre svega koštičavog voća (višnja, šljiva) a znatne štete se javljaju i na jabučastom voću.
Mehaničke mere borbe
Kada se bolest pojavi potrebno je orezati zaražene grančica i grane. Zaražene i sasušene plodove koji su ostali nakon berbe potrebno je skinuti i spaliti ili zakopati pošto su oni izvor zaraze.
Dva prskanja – ali u pravo vreme
Moniliju možemo uspešno suzbiti sa dva prskanja. Prvo pred cvetanje ili u samom početku cvatanja i pred kraj cvetanja kada otpadne većina kruničnih listića.
Preparati
Uvek je najbolje potražiti savet islusnog lokalnog zaštitara pošto nisu svi uslovi i svaka proizvodna godina isti. Na tržištu ima više preparata koji su se pokazali kao dobri u suzbijanju monilije. Među njima su Signum, Kubik Plus, Dithane, Captan, Polyram, Ronilan, ...